Rijeka, (IKA) – Znanstveni skup “Šimun Kožičić Benja i njegova glagoljska tiskara u Rijeci (1530. – 1531.)”, održan 16. rujna u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci, potvrdio je važnost modruškog biskupa i osvijetlio njegov rad u turbulentnim vremenima na prijelazu s 15. na 16. stoljeće. “Kulturom protiv oružja i sile”, slikovito je njegova nastojanja očuvanja hrvatskog identiteta pred najezdom Turaka i drugih osvajača opisao riječki nadbiskup Ivan Devčić u pozdravnom govoru na početku susreta.
Na cjelodnevnom skupu izlagalo je 19 znanstvenika iz Rijeke, Zagreba, Sofije i Rima, a skup su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti HAZU, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU te Odjel za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Uime organizatora u pozdravnim su govorima akademik August Kovačec, akademkinja Anica Nazor i dekan Filozofskog fakulteta Predrag Šustar istaknuli obvezu znanstvene i kulturne javnosti vraćati se svijetlim primjerima iz povijesti kakav je bio biskup Kožičić. Osim po otvaranju tiskare u Rijeci, poznat je i po dva vatrena govora na Lateranskom koncilu u kojima upozorava Rim na opasnost od Turaka. Bio je odličan govornik, ali i pravi pastir i intelektualac. Istaknuo je to gospićko-senjski biskup Mile Bogović, uz nadbiskupa Devčića jedan od Kožičićevih nasljednika u upravljanju teritorijem nekadašnje Modruške biskupije. “Kožičić je jedan od najsvjetlijih likova ove biskupije. Pravi intelektualac u smislu da ne ostaje zatvoren samo u svoju biskupsku službu nego se osjeća odgovornim za narod i za kulturu. Svoje znanje je koristio za opće dobro.” Potvrdio je to i akademik Petar Strčić koji je Kožičića istaknuo kao primjer želje naroda za očuvanjem identiteta i kulture.
Šimun Kožičić-Benja rođen je u Zadru oko 1460., umro također u Zadru 1536. Nakon školovanja u Zadru i Rimu 1502. godine postaje zadarskim kanonikom, a zatim i paškim nadpopom. Modruškim biskupom imenuje ga papa Julije II. 1509. godine u vrijeme opće nesigurnosti izazvane porazom hrvatske vojske na Krbavskome polju 1493. godine. Benja je aktivni sudionik Lateranskoga sabora od 1512. godine.
Pred naletom Turaka u Modruš utočište je našao u tada sigurnoj Rijeci pod vlašću Habsburgovaca. No tu nije mirovao, osnovavši tiskaru, u šest je mjeseci, od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. objavio šest glagoljaških knjiga: Psaltir, početnicu za učenje glagoljice i čitanje molitava; Oficij rimski; Oficij blaženije Devi Marije, molitvenik za privatnu pobožnost (liber horarum); Misal hruacki; Knjižice krsta; Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, povijesno djelo o rimskim papama i carevima te Od bitija redovničkoga knjižice, priručnik o tome kakav treba biti svećenik.
Detaljnu analizu Kožičićevih djela dali su znanstvenici Aksinija Džurova, Stjepan Damjanović, Anica Nazor, Frane Paro, Tomislav Mrkonjić, Bratislav Lučin, Irvin Lukežić, Diana Stolac, Mateo Žagar, Tanja Kuštović, Blanka Ceković, Ivana Sanković, Milan Mihaljević, Sanja Holjevac, Anica Vlašić-Anić, Juraj Lokmer i Senka Tomljanović.