Istina je prava novost.

Nacionalni susret poglavara bogoslovnih sjemeništa

Tema trodnevnog susreta u Domu pastoralnih susreta u Lovranu bila je "Odgoj svećeničkih kandidata za ljudsku zrelost"

Lovran, (IKA) – Poglavari bogoslovnih sjemeništa hrvatskoga jezičnog područja od 13. do 15. rujna susreli su se u Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Tema susreta bila je “Odgoj svećeničkih kandidata za ljudsku zrelost”.
Uz domaćeg nadbiskupa dr. Ivana Devčića, na susretu su sudjelovali i splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić, predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja te zadarski nadbiskup dr. Želimir Puljić. Izlaganja su održali poglavari sjemeništa iz Rijeka, Pule, Zagreba, Đakova, Splita i Sarajeva, te profesori s teoloških fakulteta.
Odgoj za svećenika, ali i za čovjeka, to je zadatak i izazov postavljen poglavarima bogoslovnih sjemeništa, rekao je u uvodnim riječima nadbiskup Devčić, podsjetivši da dobar pastir mora posjedovati i duhovnu i humanu dimenziju. Nadbiskup Barišić istaknuo je kako je ljudskost temelj svih ostalih nadogradnji. Zbog toga se nameće potreba cjelovitog odgoja svećeničkih kandidata. “Želimo da oni budu ti koji će odnose u društvu i Crkvi učiniti boljima, humanijima ljepšima”, rekao je nadbiskup Barišić.
Uvodna predavanja ukazala su na nužnost uvođenja pripravničke godine prije ulaska u sjemenište, pogotovo za one kandidate koji ne dolaze iz srednjoškolskih “malih sjemeništa”. A takvih je sve više. U Zagrebu ove godine ima 27 novih sjemeništaraca, a samo ih je troje i u srednjoj školi bilo u sjemeništu. Sve su češća i tzv. “kasnija” zvanja. Raspon godina novih zagrebačkih svećeničkih kandidata je od 19 do 33 godine.
Na te je činjenice podsjetio vicerektor zagrebačke bogoslovije mr. Dubravko Škrlin Hren istaknuvši kako to zahtijeva i novi način rada. Promijenio se i tradicionalni profil kandidata, dok su ranije većinom dolazili iz manjih sredina i brojnijih obitelji, danas ih je sve više iz urbanih sredina, nevezano uz brojnost obitelji. Dakako, i dalje su obitelj i župna zajednica ključni u formiranju poziva, ali uočene promjene zahtijevaju i drukčiji način rada pri prepoznavanju i pripremi kandidata.
Na nužnost uvođenja propedeutske godine po uzoru na druge europske zemlje ukazao je i Mario Tomljanović. Poučen iskustvima iz Italije i vodeći se preporukama iz crkvenih dokumenata objasnio je kako je cilj te godine priprema kandidata za šest godina života u sjemeništu, čime im se želi pomoći da lakše prijeđu iz svjetovnog života u život zajednice.
Predavanja su još održali dr. Ivan Štengl, nadbiskup Puljić, dr. Jerko Valković, dr. Josip Grbac i dr. Milan Špehar, koji su obuhvatili teme odgoja za emocionalnu zrelost, komunikaciju, korištenje novih medija, moralnu i ljudsku odgovornost te duhovnost. U sadržajnim raspravama zaključeno je kako je s budućim svećenicima potrebno mnogo raditi na elementu inkardinacije u mjesnu Crkvu i na svijesti o biskupijskom zajedništvu. “Naša je zadaća pomoći budućim svećenicima da njihov poziv preraste u dimenziju poslanja. Svećenik nije radi sebe nego za drugoga”, zaključio je nadbiskup Barišić.

.