Zagreb, (IKA) – U uvodniku rujanskog broja “Kane” Josip Grbac u tekstu “Suverenost i javni moral” ističe kako se suverenost često svodi na isključivo političke pojmove, kao da biti suveren znači samo imati vlastitu državu, moći neovisno donositi zakone, imati vlastite izbore za politička tijela, vlastite političke institucije i tomu slično. Autor podsjeća kako je jedan od elementarnih oblika suverenosti pravo građana ove zemlje da se u njihovu okruženju, u institucijama njihove zemlje, na njihovu radnome mjestu i u okruženju njihova doma ljudi ponašaju onako kako to odgovara vrijednosnim stajalištima većine građana koji na nekom prostoru odavno žive. Nadalje, podsjeća kako se suverenost jednoga društva testira upravo u vrijeme krize. Tada, naime, u težnji da nadvladamo krizu, upadamo u opasnost da odustanemo od nekih moralnih pravila, upozorava autor, te na kraju teksta podsjeća na ulogu obiteljske funkcije.
U svojoj kolumni Stjepan Baloban piše o “Raspolaganju materijalnim dobrima u Crkvi”. Autor ističe kako je svakome jasno da bi Crkva vršila svoje specifično poslanje u svijetu mora posjedovati materijalna dobra. No, ono zbog čega dolazi do polemika i razilaženja jest način na koji se u Crkvi upravlja materijalnim dobrima, odnosno u vjerskoj zajednici. Iznoseći primjer Dajle, Baloban ističe kako bi bilo dobro kada bi se iz cijeloga slučaja u hrvatskoj Istri izvukla pouka za budućnost, i to kako za unutarcrkvene odnose, tako i za odnose Crkve i društva u Hrvatskoj.
Tonči Matulić, nastavljajući niz u rubrici teološka promišljanja, upozorava na oholost kao naličje čovjekove nutrine. Autor podsjeća, kako je oholica poput zlotvora koji u sebi nema straha Božjega, te je stalno upregnut u traženje neprijatelja, jer su oni hrana njegovu pokvarenu srcu.
Bono Zvonimir Šagi u istoj rubrici piše o temi “Društvene promjene – odjeci u duhovnosti”. U tekstu se autor osvrće i na otvorenu duhovnost, europske korijene, ali i na političku duhovnost. Na kraju zaključuje potrebu da naša kršćanska duhovnost bude i na neki način stalan spontani etički korektiv u društvu – ono što je izraženo slikom soli.
U rubrici o europskim pitanjima, Hrvoje Špehar piše o temi “Crkva i država: kompleksan, ali ne i kompliciran odnos”. Kana donosi prilog o bugarskoj katoličkoj obitelji, koja je uz svoja dva sina, posvojila još dječaka. Sugovornik lista je dr. Miroslav Volf, koji pojašnjava kako se može ispravno razumjeti globalizacija, te u tom kontekstu upozorava na sekularizaciju te njen utjecaj na društvo i religije danas. Govoreći o vrijednostima ljubavi, poštovanju, toleranciji i kulturi poštovanja, Volf se osvrće i na Europsku uniju i kršćanstvo. U povodu proslave 50. obljetnice Hrvatske katoličke misije u Koelnu, sugovornik Kane je i višegodišnji voditelj misije fra Branko Brnas. U rubrici namijenjenoj obitelji, Marina Babić piše o temi “Kako djetetu pomoći da upravlja svojim osjećajima”. O obiteljskoj tematici je i prilog o odgoju, s naglaskom na “Život s odraslim djetetom” o čemu piše Snježana Kirinić, kako i prilog Rafaela Rimića o odgoju za medije. Dojmove s puta po Škotskoj, s naglaskom na porušene opatije i crkve, čitateljima prenosi Aldo Sinković.
Uz niz drugih zanimljivih priloga u rubrici zdravlje je prilog o raku dojke.