Zagreb, (IKA) – Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama koja je u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu s temom “Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole – Odnos vjere i kulture” održana od 29. do 31. kolovoza zaključila je rad završnom raspravom i okruglim stolom na kojem je dat osvrt na školu, ali i katehezu uopće. Rad posljednjeg dana započeo je predstavljanjem rezultata radionica. Okrugli stol modelirale su viša savjetnica za srednjoškolski vjeronauk pri NKU HBK s. Ana Thea Filipović i više savjetnice za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić i Gordana Barudžija. Sudionici škole iskazali su zadovoljstvo oblikom rada škole, te su istaknuli kako je koncepcija s četiri predavanja prihvatljiva, no kako bi bilo dobro nakon njih upriličiti rad u skupinama u kojima bi sudionici imali više prilike slobodnije raspraviti.

U pitanjima koja su uslijedila, dotaknut je program vjeronaučne nastave za strukovne škole, čiji je prijedlog izrađen, no za sada je to još samo prijedlog koji nije prošao svu potrebnu proceduru. Također se vratilo pitanje s prošlogodišnje škole, a to je drugi sat vjeronauka u školama. Istaknuto je kako je potrebno dalje nastaviti na nastojanjima u tom smjeru, te kako je bitna i podrška samog školskog okruženja. Istaknuto je kako je nekolicina ravnatelja uputila nadležnom ministarstvu dopis kojim predlažu da se uvede drugi sat, potkrjepljujući to konkretnim pozitivnim učincima same vjeronaučne nastave u školi. Postavljeno je i pitanje reforme obrazovanja vjeroučitelja, te su data pojašnjenja vezana uz pedagoški nadzor.
Velika skupina pitanja i komentara bila je vezana uz suodnos vjeronauka u školama i župne kateheze. Istaknuta je nedovoljna potpora same župne zajednice, te je upozoreno kako su vjeroučitelji svjesni evangelizatorske uloge putem škola, no isto tako je bitno pravo svjedočenje kršćanskog života koji treba dati župna zajednica.
Ipak predstavljeno je i nekoliko pozitivnih iskustava suradnje i uključenja vjeroučitelja u župnu katehezu, odnosno dobra suradnja sa župnikom.
U raspravu se uključio i biskup Hranić koji je istaknuo kako je puno postignuto u školskom vjeronauku, no nameće se pitanje koliko je Crkva, a poglavito župna zajednica svjesna kako je školski vjeronauk opće pastoralno djelovanje Crkve. Župna zajednica često ne doživljava vjeroučitelje da su oni u školi u ime Crkve. K tomu Plan i program župne kateheze odobren od HBK nije zaživio. Biskup je istaknuo kako su i biskupi svjesni tog problema, te je ove godine u tom vidu organiziran 1. pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike. Biskup je vjeroučitelje potaknuo da imaju ambicija, da upisuju poslijediplomski studij, da počnu pisati u stručnim časopisima.
Nadovezujući se na problem župne kateheze, dr. Ivica Pažin istaknuo je kako već spomenuti Plan i program koji je HBK usvojila 2000. godine nije naišao na plodno tlo, te se promišlja o novom dokumentu koji bi bio i u skladu s vremenom.
U raspravi je istaknuta potreba kateheze odraslih, koji će onda biti sposobni prenositi i upravo oni biti prvi učitelji u vjeri u svojim obiteljima.