Zagreb, (IKA) – Naslovnica novog Glasa Koncila (br. 3 u tekućoj godini s nadnevkom od 21. siječnja) posvećena je početku apostolskog pohoda pape Franje Čileu i Peruu. Na misi u prostranome parku u čileanskoj metropoli Santiagu pred oko 400.000 vjernika Papa je uputio znakovitu poruku: “Treba slušati: slušati nezaposlene koji ne mogu uzdržavati svoje obitelji sada, a još manje u budućnosti; slušati autohtone narode koji su često zaboravljeni, no njihova prava moraju naići na pozornost, a kultura na zaštitu, kako dio identiteta i bogatstva ove zemlje ne bi bio izgubljen”.
Glavni urednik u komentaru “uljepšanog lica komunizma” osvrće se na feljton u “Jutarnjem listu” o susretu nekadašnjeg visokog jugoslavenskog dužnosnika Mike Špiljka i pape Pavla VI. U Vatikanu. U zaključku urednik upozorava hrvatsku javnost: “Objavljivanje takvih stajališta, kakva su uz više netočnosti iznesena u feljtonu… ne može biti drugo nego li u službi da se manipulira i sadašnjim generacijama, osobito mlađima; da se i dalje prikriva stvarno a predstavlja i propagira nestvarno, idealizirano i isprano lice komunizma”.
U središnjem intervjuu dr. Anton Tamarut, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, govori o unutarcrkvenom dijalogu, suradnji i suodgovornosti, temi ovogodišnjega Teološko-pastoralnoga tjedna. Otvoreno i argumentirano, ali i hrabro i samokritički, odgovara na pomalo provokativna pitanja, pa tako u jednome od njih ističe: “Možda bi u crkvenoj zajednici trebalo biti manje straha od tobožnjih sablazni ako bi se otvoreno i kritički raspravljalo i o njezinim nedostacima i slabostima, uvijek dakako sa svrhom da se one isprave i u budućnosti spriječe. Zbog toga se ne bi trebalo bojati ni likovanja neprijatelja Crkve. Usuđujem se reći da je povijesna, pa i milosna snaga Crkve upravo u njezinoj nesavršenosti, da ne reknem slabosti, u njezinoj svijesti o trajnoj potrebi za obraćenjem i duhovnim napretkom”.
U stalnoj rubrici “Propisi – pravo – pravda” Stjepan Androić uspoređuje propise o doplatku za djecu u Hrvatskoj i Njemačkoj.
Dr. Luka Marković u tekstu naslovljenom: “Što reći onima koji smatraju da djeca ništa ne duguju roditeljima?” iznosi tvrdnju da je kriza zapadnoga društva, zapravo, kriza tradicionalne obitelji: “Klasična obitelj ne proživljava krizu samo zbog rodne ideologije u zapadnom svijetu, nego i zbog sve učestalijega pozivanja na emancipaciju od obitelji, jer ona navodno priječi samosvjesni razvoj modernoga individualca”.
“Roboti ne mogu nadomjestiti ‘nepovratnu emigraciju'” naslov je stalne rubrike Đurđice Ivanišević Lieb u “Zapažanjima”.
Rubrika “Susret” pomalo nesvakidašnjeg naslova: “I arhitekti su evangelizatori svijeta” donosi razgovor sa dr. Zoranom Sokol Gojnik, autoricom knjige o sakralnoj arhitekturi Zagreba u 20. stoljeću, koja iznosi zanimljivo mišljenje o arhitekturi i jeziku: “Kršćanska umjetnost oduvijek je bila otvorena Duhu Svetomu, čijim je nadahnućem govorila uvijek novim jezikom. Arhitektura, kao i svaka druga umjetnost, samo je oblik jezika”.
Kako se najmlađi hrvatski misionar 28-godišnji Marko Jukić snalazi u Peruu, čitatelji mogu saznati u tekstu: “Ljudi su svagdje potrebiti svećenikove prisutnosti”.
Ivan Knežević u rubrici “U službi bližnjega” predstavlja Udrugu liječenih od PTSP-a Sisačko-moslavačke županije.
Novi povijesni feljton prikazuje pisanje tjednika CK KPH “Naprijed” o Katoličkoj Crkvi.
“Stasao je novi naraštaj župljana: ‘specijalci'” naslov je reportaže o župi sv. Franje Asiškog u Bukovici.