Zagreb, (IKA) – Posljednji Teološki četvrtak prije ljetne stanke u organizaciji Kršćanske sadašnjosti održan je 30. lipnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu s temom “Etički izazovi na početku 21. stoljeća”. Uvodničari su bili dr. Elvio Baccarini s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. Baccarini je, govoreći o prioritetima u suvremenom svijetu, istaknuo kako je temeljno pitanje proces odlučivanja, i to ne bilo kakvog odlučivanja, već onog razložnog odlučivanja u demokratskoj proceduri. Dakle, distributivna pravednost, kako raspodijeliti blagostanje i resurse je temeljno pitanje, pa dolazimo do razmišljanja vezano uz to kako uspostaviti pravedni svjetski poredak, rekao je predavač. Moramo biti svjesni da demokracija može biti afirmacija dostojanstva čovjeka, ali isto tako najgori zatvor koji je ikada postojao. Stoga se on zalaže za deliberativnu demokraciju. Riječ je o demokraciji u kojoj intencija nije preglasavanje, već da pobijede rješenja. Tu vidi važnim jačanje civilnog društva, kao korektiva i kao instrumenta mobiliziranja intelektualnih snaga. Važnim vidi i uključenje ekspertnih timova. Predavač se osvrnuo i na multikulturalizam te upozorio na njegove opasnosti relativiziranja. Istaknuo je kako nam je potreban pluralizam koji štiti i poštuje identitete, a opet ne zanemaruje univerzalne vrijednosti koje se uvijek i svugdje trebaju afirmirati. Dr. Matulić se u izlaganju posebno osvrnuo na ulogu znanosti i tehnike, tj. njihovo mjesto u životu, ali je upozorio kako znanost i tehnika nisu jedino što ljudski duh može dati, jer je ljudski duh daleko bogatiji i obuhvatniji. Rekao je i kako je ključno pitanje što je temelj, na čemu mi gradimo ne samo ljudski život, nego i ono što konstruktivno treba tom životu. U tom kontekstu temelja postavlja se pitanje postulata. Bili bismo presretni kad bi suvremeno društvo ostalo vjerno zasadama Kantove kritike čistoga uma. Jedan od ključnih postulata kad je u pitanju etika je postulat apsolutne bezuvjetnosti. Može li postojati moral bez zahtjeva apsolutne bezuvjetnosti, na čemu se on temelji, koji su to uvjeti koji osiguravaju postojanje apsolutne bezuvjetnosti kao temelj postulata moralnoga djelovanja. Stječe se dojam da se sve može manipulirati, da se sve može potaknuti. U kojem smjeru bi trebalo tražiti rješenja unutar katoličke teologije, a tome je put utkao Drugi vatikanski koncil u Gaudium et spes. To je put dijaloga sa svijetom, nenametanja i neosuđivanja, zaključio je dr. Matulić. Voditelj Teološkog četvrtka bio je prof. Anton Šuljić.