Zagreb, (IKA) – U radnom dijelu znanstvenog simpozija u povodu 120. obljetnice enciklike “Rerum novarum” održano je osam izlaganja koja su se osvrnula na samu encikliku, ali i socijalni nauk Crkve.
Prof. dr. Tonči Matulić je u izlaganju “Rerum novarum nekada i danas” podsjetio, kako je papa Lav XIII. tom enciklikom prekinuo stoljetnu šutnju Crkve, osobito teologa, te im daje poticaj da u novim socijalno-ekonomskim preobrazbama preuzmu inicijativu sadašnjosti, da usvoje i odgovarajuće stilove djelovanja.
Rerum novarum se oslanja na probleme u društvu isključivo u kontekstu religiozne, vjerske i moralne obnove, ona nije zakupljena dubljim strukturnim promjenama u društvu, što predstavlja stanovitu slabu točku. Tako daje jednu idealističku sliku, kako to prenijeti u konkretne prilike koje su se promijenile.
U odnosu na Rerum novarum, današnje je crkveno učiteljstvo u ozračju II. vatikanskog koncila otvorenije za dijalog sa suvremenim svijetom i priznaje da imamo što učiti od svijeta i da je potrebno naći nove putove suradnje koji će biti dijaloški i prijateljski, zaključio je Matulić.
“Rerum novarum u kontekstu modernosti” bio je naslov izlaganja prof. dr. Ivana Rogića. Istaknuo je, da se iz osnovnih stavova Lava XIII. vidi da je on težio da se djelovanje Crkvi uključi unutar moderne kulture. Prema Rogiću, važan je i specifičan odnos pape Lava XIII. prema tehnici. Na tom tragu sklon jedan od uvida da se sfera rada kroz industrijsku strukturaciju oblikovala uz društvo, tj. oblikujući dualno društvo.
Krešimir Sever se u izlaganju “Udruživanje radnika – sindikati u novoj situaciji” osvrnuo na tržište rada, organiziranje radnika i njihove borbe za radnička prava. Podsjetio je, kako je činjenično stanje da su mnoge multinacionalne kompanije mnogo bogatije od manjih država, pa tako i uvjetuju tržište, odnosno zakonsku regulativu. Tomu smo svjedoci i mi u Hrvatskoj, poglavito u bankarskom sektoru, potom energetici (pitanje voda), kao i telekomunikacijama.
U izlaganju “Crkveni govor političarima” prof. dr. Vladimir Dugalić ukazao je kako je enciklika Lava XIII. govoreći o krivim i pravim lijekovima u rješavanju društveno-socijalnih pitanja, ukazala na važnost države i odgovornost onih koji njome upravljaju. Podsjetio je, i kako su i mnogi drugi socijalni dokumenti tijekom 120 godina ukazali na dostojanstvo i odgovornost političara. Osvrćući se na suradnju Crkve i političkih stranaka u Hrvatskoj, podsjetio je na studijski dan održan 12. rujna 1999. godine u Samoboru na inicijativu Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Plod skupa je knjižica “Kršćanstvo, Crkva i politika”.
Temeljem iskustava organiziranja susreta političara Slavonije, istaknuo je kako bi se moguća suradnja mogla temeljiti u zauzimanju za veću afirmaciju osobe političara i njegove neposredne odgovornosti prema biračima. Oblik suradnje moguć je s vjernicima političarima kojima Crkve može pružiti duhovnu dimenziju i izgradnju, tj. seminare na kojima će se upoznati s temeljnim stavovima društvenog nauka Crkve. Na taj način jačali bismo duhovnu dimenziju osobe političara i ohrabrili za aktivno sudjelovanje u javnom i političkom životu, zaključio je.
“Što se očekuje od Crkve iz društvene perspektive” bio je osvrt prof. dr. Gojka Bežovana, koji se kritički osvrnuo na djelovanje Crkve, ističući da nije dovoljno aktivna niti niti uključena u društvene procese. Napomenuo je, kako je sa suradnicima nedavno proveo istraživanje o realizaciji socijalnih programa na razini općina, gradova, županija, te ulozi i uključenosti civilnog društva, centara za socijalni rad i sl. institucija. Premda je na Crkvi da se zauzima za slabe i nemoćne, iz istraživanja se može zaključiti kako spomenute institucije i civilno društvo gotovo uopće po pitanju socijalnih programa ne surađuju s Crkvom.
Izlaganjem “Socijalni govor Crkve u hrvatskom društvu” prof. dr. Stjepan Baloban podsjetio je kako je tijekom proteklih dvadeset godina socijalni nauk Crkve od nepoznanice na velika vrata ušao u crkvenu i društvenu javnost. Socijalni nauk postao je most prema ljudima koji dolaze iz drugih svjetonazorskih pozicija ali im je na prvom mjestu dobro čovjeka i njegova prava u hrvatskom društvu. Istaknuo je važnim dvije razine, socijalni govor unutar same Crkve, te govor Crkve u hrvatskom društvu.
Ustrojene su institucije Katedra socijalnog nauka Crkve, centri za socijalni nauk, no sam socijalni nauk nije značajnije prisutan u školskom vjeronauku, kao i u pastoralnom vidu. Dobiva se dojam kao da smo se u posljednje vrijeme zaustavili na primjenu socijalnog nauka. Stoga je potrebno više prakticirati socijalnu dimenziju kršćanstva, proučavati socijalne enciklike, istaknuo je Baloban, te zaključio kako je socijalni govor Crkve uloga kršćana u civilnom društvu, a tu posebnu ulogu imaju upravo laici.
Dr. Gordan Črpić predavanjem “Kako biti Hrvat i katolik?” uvodno se osvrnuo na tezu kako su katolici u Hrvatskoj statistička većina, a politička manjina. Potom je govorio o etiketiranju i stigmatiziranju, te upozorio kako se čini da se sintagme “Hrvat – katolik” srame i sami katolici. Biti katolik prije svega je univerzalnost; biti katolik znači otvorenost, rekao je Črpić, te je podsjetio na govor pape Benedikta XVI. u HNK-u koji je posebnim istaknuo ulogu laika.
Posljednje predavanje “Šutnja hrvatske inteligencije” održao je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović. Predavanje je započeo pitanjem “šute li naše institucije, posebno naši intelektualci o problemima o kojima danas treba govoriti”, te je upozorio kako ne postoji samo šutnja, nego i slaba čujnost, slaba učinkovitost. Podsjetio je, kako se šutnja nekada javlja kao jedini obrambeni mehanizam, te je u tom kontekstu podsjetio na suđenje Stepincu.
U posljednje se vrijeme govori o opasnoj hrvatskoj šutnji, stoga je biskup Bogović pojasnio kako je nastala povijesna hrvatska šutnja, tj. šutnja kao provincijski i kolonijalni mentalitet, šutnja gubitnika i kažnjenika, te nedoraslost za samostalnost i slobodu. Biskup je iznio niz primjera šutnje, odnosno zabranjene istine, slijedom koje imamo generacije koje ništa ne znaju npr. o križnim putovima i Bleiburgu.
Simpozij “O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj” priredila je Katedra socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suorganizaciji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije a održan je u subotu 11. lipnja u dvorani “Vijenac”, Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

.