Papa Benedikt XVI. o istini i diktaturi relativizma
Tribina "Papa Benedikt XVI. o istini i diktaturi relativizma" u Vinkovcima
Vinkovci (IKA )
Vinkovačka tribina u sklopu Tjedna kršćanske kulture
Vinkovci, (IKA) – “Papa Benedikt XVI. o istini i diktaturi relativizma” bila je tema vinkovačke tribine u sklopu Tjedna kršćanske kulture u organizaciji osječke Udruge katoličkih intelektualaca. Gosti tribine u velikoj gradskoj vijećnici Grada Vinkovaca u srijedu 25. svibnja bili su dr. Ivan Kordić i don dr. Ivan Bodrožić. Moderator je bio predsjednik Udruge katoličkih intelektualaca Osijek Mladen Milić.
U kontekstu pitanja relativizma dr. Kordića najviše je zanimalo pitanje istine. Pitanje istine je zapravo više pitanje istinskog življenja, odnosa prema stvarnosti, nego nekakvo teorijsko pitanje. Istina je zapravo i u istinskom filozofijskom smislu, a još više u istinskom teologijskom pitanju život, a to onda znači tajna, rekao je dr. Kordić. Stvarnost je tajna, sve oko nas je tajna i mi toj tajni možemo i filozofijski i teologijski približiti se, dotaknuti je, ali u apsolutnom smislu tajnu ne možemo zahvatiti i dohvatiti. U tome je sigurno jedan od glavnih problema današnjeg relativizma i površnosti, jer ljudi očekuju odgovor na pitanja, a znamo da apsolutnih odgovora nema i onda ljudi uglavnom uzimaju komadić istine kako su je oni razumjeli i tu svoju istinu apsolutiziraju. Ako ništa nije apsolutno istinito onda ništa nije istinito i tu se zapravo čovjek u suvremenom svijetu gubi. Istina i vjera, odnosno vjera i razum, često se hoće na neki način konfrontirati, ali nema nikakve konfrontacije kod ozbiljnog mišljenja, ni kod ozbiljne vjere, ni kod ozbiljne filozofije, znanosti, a danas smo svjedoci ogromne površnosti.
Dr. Bodrožić govorio je o relativizmu i istini u misli pape Benedikta XVI. tj. u cijelom njegovu opusu. Naime, dok je još bio i profesor i kardinal, susreo se s tom temom, a potom je i kao papa razvijao i u više svojih intervenata i knjiga ponovno istaknuo problem relativizma u današnjem svijetu kao nove ideologije s kojom Crkva mora ozbiljno računati i odgovoriti na njezine izazove. Ono što Papa na poseban način želi istaknuti je da je relativizam suvremenoga svijeta problem koji je zahvatio sve pore života, sve situacije. Papa je iznio razorne posljedice koje relativizam ostavlja na život. Relativizam iznimno utječe i oblikuje mentalitete i svijest ljudi na pogrešan način, niječući uopće mogućnost postojanja istine i mogućnost njezine spoznaje i ako toga nema onda su posljedice katastrofalne i pogubne i za ćudoredni život, za moralni život vjernika i svakog pojedinca, a odražava se na mnogim poljima života. Dr. Bodrožić ukazao je i na to kako mentalitet relativizma nije poštedio niti područje religioznosti, područje vjere, gdje se u globalnim razmjerima traži nekakva globalna sinteza na poseban način kroz New age, siteza u kojoj se također polazi od pretpostavke da nema istine i nijedna religija ne posjeduje istinu pa onda bi trebalo napraviti neku univerzalnu religiju koja bi bila mješavina svih pojedinih religija. Crkva, naravno, na takvu sintezu dužna je reagirati, svjesna istine i snage koju nosi po Isusu Kristu. Papa čak ukazuje na to koliko se moramo čuvati jer takav mentalitet ponekad utječe i na vjernike, koji više nisu uvjereni u svoj vjernički status, a nažalost, i na teologe koji se također iz takve perspektive relativizma odnose prema teologiji, prema kršćanskom navještaju. Kao zaključak dr. Bodrožić je naveo ono što Papa uvijek i svugdje ističe: “Mi, vjernici, Crkva, posjedujemo živu istinu, utjelovljenu Istinu Isusa Krista. Tko se s njim susreće nema razloga uopće razmišljati o relativističkoj postavci i poimanju, nego dapače, zna da smo pozvani navješćivati kako bismo drugima otkrili puninu istine i onda dali radost života i tako društvo i u politici, filozofiji, znanosti, ekonomiji, u svim drugim segmentima, i u moralu, osposobili tim novim dahom Kristovim da društvo može živjeti istinsku puninu radosti i života koje je donio Gospodin Isus.”