Zagreb, (IKA) – Biblioteka Glasa Koncila Hrvatska katolička baština 20. stoljeća – izniman kulturni projekt kojemu je cilj otimanje zaboravu čitavoga niza hrvatskih autora i njihovih djela – predstavljena je 19. svibnja u velikoj dvorani Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove (FFDI) u Zagrebu. Predstavljači biblioteke, u kojoj je dosad objavljeno 14 knjiga, bili su njezin glavni urednik mr. Božidar Petrač, priređivač knjiga dr. Vladimir Lončarević, dekan FFDI-ja i jedan od priređivača dr. o. Ivan Šestak, dr. o. Tonči Trstenjak, te ravnatelj nakladničke kuće Glas Koncila Nedjeljko Pintarić. Govoreći o biblioteci mr. Petrač je istaknuo kako su “nakon 1945. hrvatski katolički intelektualci bili posve isključeni iz javnog života, mnogi osuđeni na zatvore ili ubijeni, a znamo da su obilježili različita područja narodnog života”. “Unatoč svojoj izvrsnosti”, naglasio je, “njihov ih je katolicizam s jedne, a hrvatstvo s druge strane izbacilo iz naše kulturne memorije uz česta krivotvorenja njihovih djela i životopisa”. Stoga je nužno, što je i cilj biblioteke, “sustavno, objektivno i cjelovito predstaviti laike i klerike koji su u određenim razdobljima praktično dominirali javnom kulturnom scenom ostavivši neporeciv trag u mnogim disciplinama i područjima našega javnog života”.

“Knjige u biblioteci pokušavaju popuniti spomenute praznine u poznavanju hrvatske katoličke baštine i pružiti ne samo dostatan broj informacija o pojedinim ljudima nego dati materijal, pružiti teze za prevrednovanje hrvatske kulture ili točnije rečeno njezine reinterpretacije”, naglasio je i dr. Lončarević. Dr. Šestak govorio je o liku i djelu katoličkoga svećenika, mislioca, urednika, organizatora, protivnika svih totalitarizama Stjepana Tomislava Poglajna (1906-1990), čija je knjiga “Kulturni personalizam” objavljena kao 14. knjiga biblioteke. Dekan FFDI-ja, koji je knjigu i uredio, istaknuo je kako “baš svi Poglajnovi prilozi odišu izrazitim personalističkim stilom” te kako je “njegova retorika posve slobodna od praznih fraziranja”, a “njegovi napisi uvijek upućuju na osobni odnos prema Bogu i prema čovjeku”. U svome osvrtu na Poglajnov lik i djelo dr. Šestak je istaknuo neke Poglajnove misli koje mogu biti poticajem za promišljene odluke i u današnjem vremenu.

Zanimljivo je svjedočanstvo o svome osobnom sjećanju na Poglajna izrekao Trstenjak koji ga je upoznao 70-ih godina prošloga stoljeća te se s njime susretao u Rimu i Parizu. “Bio je u duši čovjek svijeta”, kazao je Trstenjak, dodajući da većina ljudi u Hrvatskoj, pa i u Katoličkoj Crkvi o njemu gotovo ništa ne znaju, a “bio je zasigurno jedna od najzanimljivih osoba, ne samo Katoličke Crkve u Hrvatskoj nego i u svijetu”.

Na kraju predstavljanja ravnatelj GK-a Pintarić zahvalio je svima koji pridonose nastanku i razvoju biblioteke naglasivši kako je njezin cilj “podsjetiti na brojne osobe i teme koje su zaslužne za hrvatsku kršćansku katoličku kulturnu baštinu” te “prenijeti današnjim mladim naraštajima ono što je bitno za našu prošlost i za naš identitet, koji je jedini koji ćemo unijeti u europsku zajednicu naroda”.

Tijekom predstavljanja prikazana su i dva video priloga – jedan s anketom provedenom među građanima o (ne)poznavanju hrvatskih katoličkih intelektualaca čija se djela obrađuju u biblioteci, a u drugome prilogu, zbog nemogućnosti osobnog sudjelovanja na predstavljanju, o svome poznanstvu sa Stjepanom Tomislavom Poglajnom svjedočio je filozof dr. Franjo Zenko, nekadašnji veleposlanik RH pri Svetoj Stolici.