Istina je prava novost.

U Vatikanu objavljena uputa "Universae ecclesiae"

Norme za slavljenje mise na latinskom jeziku, prema obredu koji je bio na snazi do godine 1962., za ispravnu primjenu motu proprija "Summorum pontificum" pape Benedikta XVI.

Vatikan, (IKA) – Obdariti Crkvu nizom normi za slavljenje mise na latinskom jeziku, prema obredu koji je bio na snazi do godine 1962., osnovni je cilj upute “Universae ecclesiae”, koju je Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei priredilo i 13. svibnja objavilo za ispravnu primjenu motu proprija “Summorum pontificum” pape Benedikta XVI. objavljenog godine 2007.
Uvodni dio upute jednostavno i jasno objašnjava njezinu svrhu: U Crkvi postoje skupine vjernika, čak su u porastu, koji, budući da su se odgojili u pretkoncilskom liturgijskom duhu, i danas žele očuvati staru tradiciju, to jest mogućnost da misu i sakramente slave po starom obredu, na snazi do godine 1962. Crkva nikada nije dokinula te obrede, dapače smatra ih “svojim velikim bogatstvom koje valja čuvati s dužnim poštovanjem”. Stupanjem na snagu novoga Misala, koji je Pavao VI. odobrio 1970., nestalo je iscrpne normative za uporabu starog obreda, stoga je papa Benedikt XVI. da ispuni tu pravnu prazninu godine 2007. napisao motu proprio “Summoroum pontificum”, objašnjava uputa.
O supostojanju starog liturgijskog oblika, nazvanog “izvanrednim” uz sadašnji “redovni” Papa se jasno očitovao u pismu biskupima uz motu proprio “Summorum pontificum”. Objavljena uputa citira Papine riječi: “Ne postoji proturječnost između staroga i novoga izdanja Rimskoga misala. U povijesti liturgije postoji rast i napredak, a ne prekid. To što je bilo sveto za prethodne naraštaje i za nas je sveto i veliko, i ne može biti jednostavno zabranjeno ili, čak, smatrano štetnim”. Ne postoji nikakva nesuglasnost oko činjenice što uputa donosi pravila za primjenu “Summorum pontificum”, tri godine nakon objavljivanja dokumenta, to je već Papa predvidio kada je 2007. godine pozvao biskupe da tri godine nakon stupanja na snagu, priopće eventualne “teškoće”, za koje bi se imao tražiti “lijek”, objasnio je u popratnoj noti predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi.
Nakon podsjećanja na zadatke i dužnost Povjerenstva Ecclesia Dei da nadgleda ispravnu primjenu dokumenta “Summorum pontificum”, uputa donosi pravila za postupanje u slučaju da u biskupijama ili župama postoje “stalne skupine vjernika” koje žele slaviti po starome obredu. Biskupi su dužni “usvojiti potrebne mjere za jamstvo poštivanja “izvanrednoga” obreda. Potiču se pojedini svećenici, župnici i crkveni ravnatelji na “duh velikodušnog prihvata” u procjeni njihove želje. Pa čak ako se u nekoj župi pojavi svećenik koji želi služiti po starom obredu, neka mu se omogući, istaknuto je u uputi.
Ističe se također da “stalna skupina vjernika” ne mora biti samo iz jedne župe ili biskupije, naprotiv zabranjuje se da ti vjernici pripadaju ili podržavaju skupine “protivne valjanosti ili legitimnosti mise i sakramenata slavljenih po redovnome obredu ili su protiv Pape “kao vrhovnoga pastira opće Crkve”.
Uputa podsjeća, između ostaloga, na mogućnost služenja starim obredom u “hodočasničkim svetištima”, te da takve skupine mogu zahtijevati da po starom obredu slave Uskrsno trodnevlje, sakrament potvrde i u nekim slučajevima svećenička ređenja. Uputa također određuje “osnovno poznavanje” latinskog jezika da bi neki svećenik mogao slaviti po starom obredu, stoga potiče sjemeništa da budućim svećenicima omoguće prikladnu pripravu. Uputa donosi i pravila za uporabu liturgijskih knjiga i časoslova, slavljenje mise bez naroda, slavljenje mise na narodnome i latinskome jeziku.
Uputa određuje da se u slučaju sukoba, primjerice zbog eventualnih biskupovih odluka protivnih motu proprija “Summorum pontificum”, može uputiti tužbu Povjerenstvu Ecclesia Dei, te da se i protiv odluke toga Povjerenstva može podnijeti priziv Apostolskoj signaturi. Čitajući uputu, stječe se dojam o velikoj uravnoteženosti dokumenta, čiji je cilj, prema Papinu naumu, mirna uporaba pretkoncilske liturgije od strane vjernika i svećenika koji osjećaju iskrenu želju radi svojega duhovnog dobra, istaknuo je Lombardi, prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
U zaključku note Lombardi primjećuje da je uputa prožeta povjerenjem u pastoralnu mudrost biskupa, te da snažno ističe duh crkvenoga zajedništva koji ima voditi sve: vjernike, svećenike i biskupe, da se potiče i učvršćuje pomirba koju Sveti Otac žarko želi.