Zagreb, (IKA) – Susret predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, potpredsjednika HBK zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i predsjednika Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija riječkog nadbiskupa Ivana Devčića s glavnim urednicima hrvatskih medija održan je u četvrtak 12. svibnja u Tajništvu HBK u Zagrebu.

Zahvaljujući odazivu na pozivu, nadbiskup Srakić istaknuo je kako Crkva prepoznaje značaj medija i njihovu nezamjenjivu ulogu u povezivanju ljudi, mišljenja i informiranja. Svake se godine to očituje na razne načine, a osobito u Papinim porukama uz Svjetski dan medija. Iznimno cijenim vaše djelovanje i napor koji ulažete u novinarsku profesiju. Želio bih da to uvijek bude na tragu poštovanja istine, dostojanstva ljudske osobe i za opće dobro, rekao je nadbiskup Srakić te pozvao urednike da daju svoj obol u povodu pohoda pape Benedikta XVI. Želimo učiniti sve da Papu dočekamo otvorena srca i kao dobri domaćini. U tome nam je osobito važna vaša pomoć. Stoga vas molim i pozivam da u vašim medijima date prostor informacijama vezanima za Papin pohod, rekao je nadbiskup Srakić u pozdravu glavnim urednicima i novinarima hrvatskih medija.

O “Papi i komunikacijama” govorio je zatim mr. Ivica Šola sa Sveučilišta u Osijeku. Podsjetio je kako se pri izboru Benedikta XVI. za papu moglo čuti mnogo primjedbi, jer se očekivalo da će nakon medijski eksponiranog Ivana Pavla II. njegov nasljednik biti šutljiv. Tako se nametao svojevrsni “Wojtylin kompleks”. No, slabo je zabilježeno da su i raniji pape bili otvoreni medijima. Tako je Pio IX. bio prvi koji se dao fotografirati, Pio XII. osnovao je i Radio Vatikan, a Pavao VI. bio je čovjek televizije, istaknuo je Šola. Podsjetio je i kako je papa Ratzinger otišao korak dalje od svog prethodnika, te dao prvi televizijski intervju. Stoga se govoreći o odnosu Benedikta XVI. i medija može reći da slijedi kontinuitet. Šola je upozorio i na problem pojavljivanja papa u medijima u odnosu na pojavljivanje drugih javnih osoba. Papa je služba, ne “personality”. Dakle, tu je riječ o tome da se sredstvo ne prometne u svrhu, rekao je Šola. Da bi se razumio odnos Benedikta XVI. prema medijima treba poznavati njegovu teologiju, rekao je predavač te na tom tragu dao osnovne naglaske, istaknuvši osobito da je Benedikt XVI. dosljedan da je kršćanstvo istina, a papa je sluga Istine. Benedikt XVI. kao komunikator nema bombastičan nastup, on se povlači u svoju osobnost, da bi dao mjesto istini. Šola je također podsjetio kako je Papa po svom izboru najprije primio novinare, i zahvalio im na praćenju događaja vezanih uz njegova prethodnika, te izbor novoga pape. Stoga definitivno ne možemo govoriti o Papi zatvorenim za medije, rekao je Šola te na kraju izlaganja podsjetio na neke naglaske koje Benedikt XVI. ističe kao opasnosti koje prevladavaju u medijima, poput sredstva kontrole, isključenja, nevidljivosti, komercijalizacije, a podsjetio je i na neke situacije u kojima je “zahvaljujući” medijima i bio pogrešno predstavljen.

Osvrt na poruke pape Benedikta XVI. u povodu Svjetskog dana društvenih komunikacija predstavio je prof. dr. Stjepan Malović sa Sveučilišta u Zadru.
Podsjetio je na teme poruka od 2006. godine “Mediji: mreža komunikacije, zajedništva i suradnje”, “Djeca i komunikacijska sredstva: izazov za odgoj” (2007.), “Sredstva društvene komunikacije: na raskrižju između protagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijelilo” (2008.), “Nove tehnologije, novi odnosi. Promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva”(2009.), “Svećenik i pastoral u digitalnom svijetu: novi mediji u službi Riječi” (2010.). Ovogodišnja poruka naslovljena je “Istina, navještaj i autentičnost života u digitalnom dobu”
poziva na duboku preobrazbu. Poziv je to odgovornima, svima koji sudjeluju u svijetu medija i koji su odgovorni za istinsku komunikaciju za koju je potrebna hrabrost i odlučnost. Poruke ostavljaju prostora za razmišljanje i promišljanje, i zahvaljujući tom načinu širenja informacija i spoznaja javlja se novi način shvaćanja sa do sada nezabilježenim mogućnostima za uspostavu i izgrađivanja zajedništva. U osvrtu na poruke, Malović je istaknuo važnost etike, te upozorio kako Papa uvodi pojam “info-etike”.
U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje “šutnje” Crkve. Kardinal Bozanić je istaknuo da crkveni poglavari redovito komuniciraju s javnošću, podsjetivši da je nedjelja propovijed komunikacija, a k tome biskupi govore i u raznim prilikama. No, postavlja se pitanje koliko to dobiva prostora u medijima.
Nadbiskup Devčić je, nadovezujući se, istaknuo kako Crkva ne reagira na pojave, kao mediji. Naime, Crkva kad ide u javnost želi biti sigurna u vjerodostojnost i provjerenost. Tako je npr. Crkva usredotočena na grijeh, pa govori više o grijehu nego grešniku, jer uvijek je u pitanju čuvanje dostojanstva svakoga čovjeka i njegovih vrijednosti.
Kardinal Bozanić istaknuo je kako je potrebno više dijaloga i unutar Crkve, ali i unutar društva, jer je dijalog taj koji omogućava razmjenu mišljenja.