Pešćenica, (IKA) – U Vatrogasnom domu u Pešćenici 6. svibnja održan je okrugli stol čija je tema bila osam stoljeća od prvog spomena toga mjesta. Naime, mjesto se spominje već davne 1211. godine u darovnici kralja Andrije II. Arpadovića cistercitskom samostanu u Topuskom. Okrugli stol organizirali su župa Uznesenja BDM Pešćenica te Odbor za proslavu 800 godina Pešćenice koji trenutačno radi na monografiji mjesta. Okrugli stol otvorio je župnik župe Uznesenja BDM Pešćenica Marko Cvitkušić koji je u izlaganju “Župa Pešćenica – njezina povijest, crkve i kapele u slici i riječi” naglasak stavio na sakralnu povijest župe, opisujući njene brojne sakralne objekte. Uz to iznio je kratak presjek najvažnijih događaja i osoba, mahom lokalnih župnika koji su zaslužni za izgradnju i očuvanje kulturne tradicije mjesta kroz prošlost. Marko Jerković s Hrvatskih studija u Zagrebu održao je izlaganje “Crkvene organizacije i Pešćenica u srednjem vijeku”. Pokušao je odgonetnuti status Pešćenice kroz djelovanje dvije crkvene organizacije. Prva bi bila ona redovnička, tj. ivanovačka uz koju se veže i prvi spomen mjesta, a druga je župa u mjestu. Kroz dokumente vezane uz crkveni red ivanovaca saznaje se puno o posjedovnim odnosima na njihovom imanju koje se prostiralo u 13. i početkom 14. stoljeća u dobrom dijelu Turopolja. Nedugo nakon njihova odlaska u nekoliko srednjovjekovnih popisa nalazi se prvi spomen župe u Pešćenici i njenih župnika. Od 1334. pa do danas župa Uznesenja BDM se redom spominje u svim većim popisima župa.
“Pešćenica i osmanske provale u drugoj polovici 16. stoljeća” bio je naziv treće ekspozicije u kojoj je Hrvoje Kekez s Hrvatskog instituta za povijest smjestio osmanske provale u Pešćenicu u jedan širi kontekst događanja od konca 15. pa do početka 17. stoljeća. Pokazujući geopolitički odnos snaga i idući kronološkim redom on je smjestio većinu provala na širi prostor Pešćenice uz osmanske napore zauzimanja kršćanskih prostora. Najveći dio provala je stoga bilo povezan sa seljenjem obrambene granice s rijeke Une na Kupu te izgradnjom tamošnjeg obrambenog sustava. Kekez je dokazao kako se na kraju 16. i početkom 17. stoljeća događa etabliranje granice na Kupi gradnjom novih i proširenjem postojećih utvrda, obranjen je Sisak, a kasnije je u kršćanske ruke pala petrinjska utvrda te je time potisnuto osmansko forsiranje tog dijela granice prema kršćanskim krajevima.
Posljednje izlaganje na skupu održao je Stipica Grgić s Hrvatskih studija. Tema je bila “Pešćenica i Drugi svjetski rat (1941.-1945.)”. Kombinirajući razne izvore poput svjedočanstava tadašnjeg pešćeničkog župnika Iskre, mnogih knjiga i zbornika dokumenata razne provenijencije te novinskih natpisa on je nastojao rasvijetliti što se doista u navedenom ratnom vremenu događalo u Pešćenici. Idući kronološkim putem nastojao je objasniti kako je početak rata odjeknuo u Pešćenici, zatim demografske promjene u mjestu i župi, ratne operacije koje su dobrim dijelom bile povezane s prometnom i komunikacijskom važnošću mjesta te dosta škakljiva pitanja zločina počinjenih s jedne i druge strane za vrijeme trajanja rata, ali i u neposrednom poraću.