Zagreb, (IKA) – Vjernici Srpske pravoslavne Crkve proslavili su svetkovinu Božića, 7. siječnja, u hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Svečanu arhijerejsku liturgiju predvodio je zagrebačko-ljubljanski metropolit SPC Porfirije. Na liturgiji je pročitana božićna poslanica koju je zajedno sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne Crkve svećenstvu, monaštvu i svim vjernicima uputio srpski patrijarh Irinej. Na kraju liturgije vjernicima se obratio i metropolit Porfirije. Radujmo se današnjem danu i današnjem blagdanu jer ono što su svi narodi i svi ljudi od postanka svijeta željeli i za čim su čeznuli a proroci naviještali, danas se dogodilo: Sin Božji postao je jedan od nas, postao je naš brat, te nas učinio jednakima sebi. Sišao je u naš život i time pokazao i dokazao ljubav prema nama, ljudima. Došao je otkriti nam da ovaj život ima smisla, te da je biti čovjek najuzvišenije dostojanstvo. Došao je prokrčiti nam put koji nas vodi u savršenstvo koje se očituje kroz zajednički život u ljubavi sa svim ljudima, ali prije svega u zajedništvu s Njim, živim Bogom, rekao je metropolit Porfirije. Posvijestio je kako je Bog došao u ovaj svijet koji je prepun sukoba, nesporazuma počevši od same naše osobe, našega unutrašnjeg života, preko života u obitelji i svih pora društva do planetarnih nesporazuma, sukoba, ratova, istrebljenja među narodima. „Bog je došao, da nam dajući Sebe, podari ono što je naša najveća potreba, a to je mir”, rekao je, te pojasnio kako je mir „istodobno sinonim za ljubav, za slobodu”, jer sve je to sažeto u riječi mir. „Znamo koliko je nesporazuma u obitelji, tamo gdje bi uvijek trebali živjeti u skladu, ljubavi, gdje bismo trebali ostvariti punoću i smisao svoga života. I prijatelji su međusobno najčešće ispunjeni zavišću, ogovaranjem, osuđivanjem, svakom vrstom isključivosti i potrebom da dominiraju jedni nad drugima. Očekujemo rješenje problema izvana: nalazimo krivce u društvu, državi, školi, u drugim narodima, drugim državama, u tzv. velikim silama, a Gospodin dolazi među nas i kaže ‘dajem vam svoj mir’. A onaj koji primi u sebe Gospodina i zajedno s Njim Njegov mir, postaje miran u sebi”. U tom je duhu metropolit posvijestio da bi Božji mir dotaknuo naša srca, da je tomu treba prethoditi naše praštanje, pokajanje, traženje oprosta. „Bez praštanja, a prije toga bez uočavanja svojih promašaja, bez uočavanja pogrešaka i grijeha nemoguće je tražiti oproštaj, nemoguće je susresti drugoga, nemoguće je doći do usklađenosti, mira i zajedništva”, naglasio je, te podsjetio da je to važno kako za pojedince i život unutar obitelji, tako i za odnose među narodima, među religijama. „Mi koji smo vjernici često ako smo iskreni prema sebi griješimo u odnosu na našu subraću, ali i u odnose na pripadnike drugih vjera. I zato prije svega mi kršćani na današnji dan, na dan Kristova rođenja, trebamo biti sposobni tražiti oprost jedni od drugih, jer time idemo ususret i Bogu i u zagrljaj jedni drugima. Naša vjera i Kristovo evanđelje je savršeno, ali mi smo ti koji često svojim životima izdajemo vjeru i ljubav Božju. Drugim riječima, izdajemo Krista. Bog nije vlasništvo ni jednog naroda: nije Bog ni Hrvat, ni Srbin, ni Mađar, ni Englez, ni Amerikanac, niti Bog pripada samo nekom narodu s Istoka, Bog je onaj koji je i Otac svih ljudi, svi su stvoreni na Njegovu sliku i priliku, i svi su stvoreni da budu jedno u Njemu. Zato danas, kad Sin Božji dolazi među nas da nam donese istinski i pravi mir, budimo hrabri i ne bojmo se, jer Gospodin je uvijek s nama i onda kada idemo putem ljubavi, putem ispunjavanja Božjih zapovijedi ljudi će nas prepoznati da smo dostojni imena čovjekova i da smo spremni uvijek biti otvoreni kako za Gospodina, a onda po mjeri te otvorenosti za sve ljude”, zaključio je metropolit.