Zagreb, (IKA) – Prvi u nizu od pet susreta tradicionalnog Molitvenog svibnja, održan je 1. svibnja Remetama, a koji je povodom beatifikacije Ivana Pavla II. u potpunosti bio posvećen novom blaženiku.
U radosnom ozračju spomena na novog blaženika i Nedjelje Božjeg milosrđa okupljene je pozdravio remetski prior o. Antonio Mario Čirko. Najavio je niz susreta molitvenog svibnja posvećenih temi “Karmel i obitelj” te uveo u temu prvoga susreta, oživjevši pritom i vlastita sjećanja s Trga sv. Petra na kojem se nalazio u trenutku preminuća Ivana Pavla II.
Uslijedila je potom pretpremijera kratkog 12-minutnog dokumentarnog filma čijem je nastanku značajno doprinio o. Antonio Mario. Naslov filma je “Blaženi papa Ivan Pavao II”, a premijera će biti u sklopu dana molitve za duhovna zvanja u dvorani “Vijenac” na Kaptolu 12. svibnja. Film na izvorni način donosi sažeti hod kroz Papin život s posebnim naglaskom na njegovu povezanost s Hrvatskom.
Program je nastavljen izlaganjem o. Dražena-Marije Vargaševića o povezanosti novoga blaženika s porukom Božjega milosrđa. Nakon što je Božje milosrđe predstavio kao središte biblijske objave izlagač je to Božje svojstvo objasnio u kontekstu povijesne situacije Poljske s početka 20. st., iskustava i poslanja sv. Faustine Kowalske te života i pontifikata Ivana Pavla II. Papa je u odmjerenom prihvaćanju poticaja, koje je sv. Faustina dobila putem privatnih objava, prepoznao da je Božje milosrđe jedina nada čovječanstvu duboko uzdrmanom stravičnim ratnim sukobima u 20. stoljeću. Pred kraj drugoga tisućljeća, 1997., podsjetio je: “U one teške godine, Božansko Milosrđe je bilo posebni oslonac i neiscrpni izvor nade” te posvjedočio: “To iskustvo na neki način oblikuje sliku moga pontifikata”.
Ivan Pavao II. napisao je i encikliku o Božjem milosrđu (“Dives in misericordia”), uzdigao Faustinu Kowalsku na čast oltara, ustanovio svetkovinu Božanskoga Milosrđa, a preminuo je nakon što je mons. Stanislav Dziwish na uočnicu Nedjelje Božjega milosrđa uz postelju umirućega pape slavio misu te svetkovine.
Treća sastavnica programa bilo je predavanje o. Jure Zečevića na temu “Povezanost pape Ivana Pavla II. s Karmelom”, u kojem je predavač prikazao čitav niz široj javnosti manje poznatih podataka o povezanosti novoga blaženika s Karmelom, označivši je kao “duboku, intenzivnu i cjeloživotnu”. Iznio je podatke i svjedočanstva i drugih osoba, i samoga Pape, o tome da je prisutnost Karmela, karmelićana i karmelske duhovnosti u životu Karola Jozefa Wojtyle započela već od ranog djetinjstva u rodnim Wadowicama, kada je često dolazio u karmelićansku crkvu Sv. Josipa na obližnjem brijegu. „Razgovori s Janom Tyranowskim, poljskim kršćanskim mistikom koji je i sam proglašen Slugom Božjim, o vjeri, o Bibliji i o djelima sv. Terezije Avilske imali su snažan utjecaj na mladoga Karola. Mistično bogoljublje karmelićanina sv. Ivana od Križa snažno privlači Karola kao mladoga studenta teologije u Rimu te u svojoj doktorskoj disertaciji na Angelicumu sustavno obrađuje temu: ‘Pitanje vjere kod svetog Ivana od Križa’. Malu Tereziju će kasnije kao papa proglasiti 33. naučiteljicom Crkve, trećom ženom među crkvenim naučiteljima u cijeloj povijesti Crkve”, naveo je o. Jure Zečević, uočavajući da blaženikova velika sklonost i naklonost prema duhovnome, prema molitvi, prema mistici, kontemplaciji i prema marijanskoj pobožnosti ima svoje izvorište i u karmelskom ozračju crkve u Wadovicama. Predavač je također naveo podatak da je Ivan Pavao II. za svoga pontifikata karmelskoj obitelji podario čak šest novih karmelskih svetaca i dvadeset novih karmelskih blaženika i da je duhovnost karmela prepoznavao i vrednovao kao uzoran model duhovnog života kojeg treba promicati i svjedočiti bogotražiteljima našega vremena.
Ukazao je i na to da su inicijative da se karmelićanka Terezija iz Lisieuxa proglasi naučiteljicom Crkve i druga karmelićanka Terezija Benedikta od Križa – Editha Stein suzaštitnicom Europe, kod toga pape naišle na širom otvorena vrata. Predavač je također uočio da papa Ivan Pavao II. o Karmelu i karmelskoj duhovnosti govori ne samo u svojim eksplicitnim karmelskim spisima kao što su propovijedi, pisma i dokumenti povodom pojedinih karmelskih obljetnica (npr. Karmelskog Pravila, škapulara) ili povodom kanonizacija i beatifikacija karmelskih svetaca, nego da se i u općim enciklikama i djelima kao što je npr. Katekizam Katoličke Crkve često spominju i navode karmelski crkveni naučitelji i sveci. Podsjetio je i na papina hodočašća na grobove karmelskih svetih obnovitelja i utemeljitelja Ivana od Križa i Terezije Avilske, kao i na grob Male Terezije u Lisieuxu, te posjete karmelskim ustanovama.
Sudionici susreta su potom sudjelovali u pjevanim večernjim pohvalama u crkvi, nakon čega je remetski zbor mladih “Advocata Croatiae” predvodio pjevanu Krunicu Božanskoga Milosrđa. Najavljen je i slijedeći susret “Molitvenoga svibnja” kada će mr. sc. Tea Živković, poglavarica Karmelskoga svjetovnog reda govoriti na temu obitelji kod sv. Terezije od Anda.