Ravna gora, IKA) – Na Ravnoj gori, najsjevernijoj planini Hrvatskog zagorja, koja se smatra posljednjim ogrankom Alpa, pokraj kapele Sveta tri kralja koja se nalazi na području župe Bednja, na Uskrsni ponedjeljak, 25. travnja, svečano euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Koncelebrirali su domaći župnik iz Bednje Zorislav Šafran te umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije preč. Ivan Košćak. Osim vjernika iz bednjanskog kraja, u misi je sudjelovalo i mnoštvo vjernika, planinara, zaljubljenika u prirodu i čist zrak koji su došli iz raznih susjednih krajeva: iz Varaždina i okolice, Zagreba te susjedne Slovenije.
U homiliji biskup je istaknuo kako je jako važno u vazmenom vremenu učvrstiti svoju vjeru. A ona ne bi imala smisla da Krist nije uskrsnuo, dodao je biskup te nastavio da kroz cijelo uskrsno vrijeme liturgijska čitanja govore o tome kako se rađala ta vjera u prvoj Crkvi. Posebno je istaknuo veliku ulogu koju su odigrali Isusovi učenici koji su bili svjedoci činjenice da je Isus živ i nakon smrti na križu. Oni su na kraju dali i svoje živote za svjedočanstvo da je Isus živ, istaknuo je biskup Mrzljak te spomenuo kako Crkva i danas potvrđuje to svjedočanstvo. Potom se osvrnuo na one kojima nije odgovarala činjenica Isusova uskrsnuća te su na laži i uz pomoć novca pokušali izvrnuti činjenicu Isusova uskrsnuća, no, istaknuo je biskup, takva i slične laži mogu trajati jedno vrijeme, ali one nemaju budućnost jer istina je ona koja ima budućnost i koja uvijek izađe na vidjelo. Zatim je istaknuo kako se nakon Isusova uskrsnuća život Isusovih učenika promijenio te je pozvao sve nazočne da i oni slijede Isusa na svom životnom putu te da se Božja Riječ utjelovi u njima. Pozvao ih je da ozbiljno razmišljaju o svom krštenju i o svojoj vjeri te da se svatko preispita koliko u svom životu živi i svjedoči svoju vjeru.
Kapela Sveta tri kralja ranobarokna je građevina koju je blizu najvišeg vrha Ravne gore 1619. g. dao sagraditi grof Ivan II. Drašković. Kapela je stradala u požaru početkom 18. st. te su slijedile obnove i dogradnje u drugoj polovici 18. i početkom 19. st., kada je kapela i proširena. Nekada je bila bogate fasade, dok je danas jednostavne vanjštine s bočno istaknutim tornjem. U unutrašnjosti su tri oltara te propovjedaonica koja je jedini izvorno očuvani inventar iz 18. stoljeća. Zbog zuba vremena koji je načeo kapelu, ona se sada ponovno obnavlja.