U Zagrebu je 19. lipnja u organizaciji Kršćanske sadašnjosti predstavljena knjiga “Gralov kod” autora Mikea Aquiline i Christophera Baileya. Pozdravljajući okupljene u dvorani Tribine grada Zagreb, direktor KS-a dr. Adalbert Rebić istaknuo je kako knjiga zavređuje pozornost, jer je njezino vjerničko pripovijedanje o kaležu prožeto dubokom vjerom i ljubavlju za istinom i ljubavlju za poštenjem. U povijesnom osvrtu na knjigu akademik Franjo Šanjek podsjetio je kako se u srednjovjekovnoj književnosti izraz gral najviše povezuje s tekstovima koji govore o pustolovinama kralja Artura. Ova knjiga istražuje povijesnu podlogu literarnom stvaralaštvu koje više od jednog tisućljeća potiče ljudsku maštu, inspirirajući pjesnike, likovne umjetnike, skladatelje i filmske redatelje. Autori su s puno znanstvene akribije prionuli zadanom poslu imajući u vidu da su legende o kralju Arturu i vitezovima okrugloga stola najskrovitije čovjekove težnje da na bilo koji način upozna Krista i da se približi Božanskoj stvarnosti. Američki autori “Gralova koda” u svom istraživanju polaze od ranosrednjovjekovne jagme za relikvijama koje nas podsjećaju na utemeljitelja Crkve, dokazujući da se već u 6. st. vjerovalo kako je kalež na zapadu nazvan sveti gral zapravo čaša s posljednje večere spašena odvažnošću Josipa iz Arimateje. Naši su autori, ističe Šanjek, istražili legendu o pojavi relikvije na području današnje zapadne Francuske i na britanskom otoku. Pisci “Gralova koda” proučili su autore viteških romana u potrazi za gralom, a osvrću se i na pojave u prošlom stoljeću i pojavljivanje romana poput “Da Vincijevog koda”. Šanjek knjigu preporuča svima koje zanima 2000 povijest kršćanstva i osobito traženje svetoga.

S teološkog stajališta o knjizi je govorila dr. Nela Gašpar. Ona je istaknula kako se sigurno postavlja pitanje kako legende i mitovi i teologija idu zajedno. No, kako je kazala, dijalog je neizbježan. Čovjek današnje postmoderne ima specifično obilježje da se ponovno zanima za mitove i legende. Stoga će i često temeljne istine biti pristupačnije u mitu i legendi i biti poticaj da se postavi povijesna, a isto tako i teološka pitanja. U tom duhu i ova knjiga ima svoju veliku vrijednost. Podsjetila je i na čovjekovu čežnju za svetim i to u svim vremenskim razdobljima. No istaknula je kako danas čovjek stavlja u središte ne što je sveto i tko je Bog, već ponajprije kako iskusiti to sveto. Nije mu toliko važno teoretsko znanje o biti, cilju, o smislu, nego iskustvo svega toga. No, pri tome u toj čežnji čovjek otkriva temeljnu istinu da čovjek ne može živjeti bez misterija, da ljudski život ostaje sebi velika tajna, veliko otajstvo.

Ako čovjek otkloni ono otajstvo koje se piše velikim slovom njegov život zapada u apsurd. Ova knjiga uistinu govori o čovjekovoj potrazi za svetim gralom, o čovjeku koji traga da dođe do iskustva svetoga. No, knjiga je i poziv da čitatelj učiniti korak dalje do onoga koji je jedini svet i koga će Biblija nazivati svetim. A čovjek i kalež, čaša mogu biti posvećeni samo onda kada stoje u njegovom blizini. Da bi stajale u njegovoj blizini moraju prihvatiti njegov zakon, ići njegovim putovima. To knjiga uistinu i govori, jer uspješan vitez u konačnici je sluga Kristov, istaknula je dr. Gašpar. Nadalje podsjetila je i na drugu temu, a to je pitanje zajedništva. Autori ističu: cilj potrage jest zajedništvo čovjeka s božanskim. Opisuju povezivanje grala s događajem Pedesetnice. Apostoli događajem Pedesetnice dobivaju nutarnju kvalitetu snagom Duha koja postaje upečatljiva: okuplja se bratstvo, okuplja se zajednica, Isusov duh okuplja učenike i čini od njih zajednicu. Dok čovjek u sebi ne stvori zajedničarsku dimenziju on neće imati iskustvo ostvarenog i ispunjenoga života, rekla je dr. Nela Gašpar.
Knjigu “Gralov kod” ili kako u podnaslovu piše “U potrazi za stvarnom prisutnošću” u izdanju Kršćanske sadašnjosti na hrvatski je preveo Mislav Kovačić. Program predstavljanja knjige vodio je vlč. Anton Šuljić. (ika-mb/kj)