Vatikan, (IKA) – Na temelju svoje knjige o Isusu iz Nazareta papa Benedikt XVI., koji je jučer proslavio šestu godišnjicu svog pontifikata, tijekom današnje opće audijencije vjernicima je objasnio smisao Isusove muke i smrti, o kojima razmišljamo u liturgijskim slavljima Vazmenog trodnevlja. Pospanost i drijemež njegovih učenika je i danas stvarnost. To je, prema Papinim riječima, neka vrsta neosjetljivosti duše pred snagom zla.
Božji Sin, nakon što je u poslušnosti Ocu postao čovjekom, postavši u svemu sličan nama osim u grijehu, prihvatio je do kraja ispuniti njegovu volju, da iz ljubavi prema nama prigrli muku i križ, da bi nas učinio dionicima svoga uskrsnuća, da bismo u Njemu i po Njemu mogli živjeti zauvijek, u utjesi i miru. Pozivam vas zato da prihvatite to otajstvo spasenja, da intenzivno sudjelujete u Vazmenom trodnevlju, stožeru čitave liturgijske godine i trenutku posebne milosti za svakog vjernika; pozivam vas da u ovim danima težite sabranosti i molitvi, tako da crpite dublje iz toga izvora milosti. U vezi s tim, uoči predstojećih blagdana, svaki je vjernik pozvan pristupiti sakramentu pomirenja u kojem posebno prianja uz Kristovu smrt i uskrsnuće da bi mogao na plodonosniji način biti dionikom svetog Uskrsa, rekao je Papa.
Da bi vjernicima slikovitije dočarao svrhu i smisao Isusove smrti, Papa je primijetio da Isusova smrt nije slična onoj grčkog filozofa Sokrata, koji je ostao miran i bez strepnje pred smrću i zbog toga mu se možemo i diviti. Isusovo poslanje bila je međutim posve drukčija stvarnost. Nije ostao ravnodušan i bez slobode, već je u sebi nosio sve naše trpljenje. Poniženje u Getsemanskom vrtu je, prema mišljenju teologa Ratzingera, bitno za Božje poslanje u koje smo svi uključeni. Stoga Isusov poziv da bdijemo zajedno s njime u molitvi tiče se cijele povijesti Crkve. To je trajna poruka za sva vremena. Pospanost i drijemež učenika tijekom povijesti je i danas stvarnost. To je – prema Papinim riječima – neka vrsta neosjetljivosti duše pred snagom zla u svijetu. Mi često ne želimo ni čuti Boga, jer nam smeta. Ne čujemo ni snagu zla. Radije ostajemo uživati u našoj udobnosti.