Nova Gradiška, (IKA) – Novogradiški ogranak Matice hrvatske upriličio je 7. travnja tribinu s temom “Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine” uz predavanje i projekciju filma “Stella maris Dalmacije”. Okupljenima u vjeronaučnoj dvorani župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, uime organizatora obratio se prof. Josip Ostić, predsjednik Matice, a tribinu je, uz članove, pratio i župnik i dekan novogradiškog dekanata Perica Matanović. Projekt su predstavili dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, viša znanstvena suradnica HAZU, scenaristica, redateljica i voditeljica projekta, i prof. Alojzije Prosoli, producent filmskog projekta i direktor izdavačke kuće “Sveta glazba”.
“Projekt je započeo na poticaj pokojnog fra Pavla Melade, posljednjeg Hrvata koji je bio na položaju predsjednika Međunarodne mariološke akademije u Rimu i koji je napomenuo kako drugi narodi već odavno imaju filmove o znamenitim marijanskim svetištima”, istaknula je dr. Salopek. Tako su se ona i producent Prosoli odlučili krenuti u multidisciplinarni projekt, objedinjujući crkvenu povijest, povijest znamenitosti marijanskih svetišta, knjige i stihove naših velikana književne riječi koji su svoje nadahnuće posvetili Mariji, poznate slike i freske namijenjene njoj, klasičnu glazbu, autentičan hrvatski folklor i etnološke običaje. “Film je po žanru znanstveno-obrazovni, ali je i u funkciji poticanja turista i hodočasnika na posjet svim tim našim mjestima”, dodala je dr. Mihanović-Salopek.
“Snimanju prethodi studiozno istraživanje arhivske građe, kao i glazbe, kako bi izvedbe bile kvalitetne i da nas i ta glazba prati po našim spomenicima od gregorijanskih korala pa do naših skladatelja. Ta istraživanja traju i po godinu dana. Poslije toga obavlja se stroga selekcija iz te povijesne i znanstvene građe. Uvijek se moramo voditi razdobljem koje je bilo karakteristično za pojedinu županiju i biskupiju. U Istri je naglašena glagoljica i glagoljaštvo, naši glagoljski brevijari i znamenita svetišta srednjeg vijeka, renesanse, baroka. Jednako tako je i u Dalmaciji. Dubrovnik bio sav u renesansi što je “zlatno” razdoblje Dubrovačke Republike. Ovdje u Slavoniji tražit ćemo tragove gotike, dakle onoga što je ostalo od srednjeg vijeka što Turci nisu uspjeli uništiti u svojim pohodima, a naravno da će tu doći barokno prosvjetiteljsko razdoblje kada Slavonija ponovno “cvjeta”, kada se grade te naše prelijepe crkve, svetišta, freske. I to će biti ono “udarno” razdoblje”, istaknula je dr. Mihanović-Salopek. Dodala je kako je Požeška biskupija u planu kao sljedeći projekt.