Zagreb, (IKA) – “Prihvatiti poziv i poticaj hrvatskih biskupa i uključiti se u molitvu za domovinu – a što je dostupno svim vjernicima i svim ljudima dobre volje – upravo znači postati dionikom prevažnih nastojanja da uz Božju pomoć zdrava politika i istina oslobode Hrvatsku okova strahova, nepravda, zloporaba i neistina i omoguće normalan razvitak i boljitak” – stoji u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 10. travnja) u kojem se u cijelosti prenosi priopćenje s 42. plenarnoga zasjedanja hrvatskih biskupa prilikom kojega su, osvrnuvši se na aktualnu situaciju u našemu društvu, biskupi proširili molitvenu nakanu svoje komisije “Iustitia et pax” koja je krajem ožujka pozvala sve hrvatske katolike na post i molitvu za pravednu presudu hrvatskim generalima u Hagu i pozvali da se u petak 8. travnja vjernici “uključe u molitvu za domovinu”. Istaknuvši kako bi vjerojatno svaki vjernik, kao i svaki dobronamjerni hrvatski građanin, sam mogao navesti više razloga ili povoda da se baš sada, u ovom povijesnom trenutku, katolici u hrvatskom narodu molitvom za svoju domovinu utječu Gospodinu, komentator Miklenić je i sam podsjetio neke od brojnih važnih razloga molitve, u trenutku kad se Hrvatska mora suočiti sa sasvim konkretnim problemima, previranjima i izazovima, zaključivši : “Nije otkriće da se na neistini ne može graditi zdravo, skladno i složno društvo, da neistina uvijek ugrožava mir i izaziva često iznimno teške nepravde, povrede dostojanstva i ljudi i čitavih naroda. Molitva za domovinu stoga znači i obraćanje Bogu da pomogne da u hrvatskom društvu pobijedi istina, i to usprkos nastojanjima mnogih medija, političara, centara moći i ideologa da hrvatski građani žive u najrazličitijim prividima, obmanama i za vanjštinu konstruiranim stvarnostima – potpisuje komentator.
U ovotjednom novinarskom serijalu autora Branimira Stanića o suočavanju sa suvremenim strahovima teolog i komunikolog dr. fra Mirko Mataušić progovara o fenomenu emocionalnog zlostavljanja Hrvatske od strane međunarodne zajednice te smatra da će “emocionalno zlostavljanje Hrvatske, hrvatskih građana i hrvatskoga naroda prestat kad to mi odredimo, kad mi budemo sebi i drugima rekli: Dosta!”
“U normalnom sustavu i moralnom društvu ne bi se moglo dogoditi da imamo humanitarnu akciju u Rijeci za dječju onkologiju koja je u jako lošim uvjetima, a nažalost to je jedini način da nešto naprave. Dakle, potrebni su dobrovoljni prilozi i humanitarne akcije i donacije da bi se ta djeca koja su teško bolesna lakše nosila s teškoćama. U isto vrijeme, 28 milijuna kuna investiralo se u zgrade HZZO-a u Rijeci i ostale objekte. Dakle, ne postoji minimum humanosti, ni želje ni volje da se zaštite djeca” – dio je to intervjua u kojem ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak mr. Boro Nogalo otvoreno progovara o problemima, izazovima i korupciji s kojom se u praksi susreće naš zdravstveni sustav.
Još jedna “zdravstvena” tema obrađena je u redovitoj rubrici “Savjet katoličkog liječnika” u kojoj dr. Anton Marović piše o botoxu kao lijeku za određene bolesti mišića. Tema povijesnog feljtona i dalje su zločini i žrtve lepoglavske kaznionice; kršćanska inicijativa “Pro scientia” za “(Pri) govor znanosti” argumentira štetnost nanotehnologije; koja djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu i pod kojim uvjetima tumači pravnik Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” dok na renesansnu književnu baštinu podsjeća “Spomenutje Muke Isusove” Petra Lucića, pjesnika i sakupljača književnih djela i povijesnih dokumenata iz Trogira koji je istaknut u rubrici “Iz hrvatske duhovne poezije”. Život i djelo najpoznatije i najcjenjenije hrvatske književnice katoličke usmjerbe čije je stvaralaštvo bilo omeđeno dvama svjetskim ratovima čitateljima je pod naslovom “Štefanija (Štefa) Jurkić – tišinom ovijena legenda” predstavio dr. Vladimir Lončarević; život vjernika u župama Riječke nadbiskupije: Veli Brgud i Vele Mune oslikava reportaža Vlade Čuture dok su mladi novinari Glasa Koncila svojim prilozima osobito mlađim čitateljima lista ponudili, između ostalog, bogat pregled razvoja dramske umjetnosti, vođeni pitanjem: “Može li se još uvijek svijet mijenjati iz kazališta?”
Novi Zakon o policiji koji je poprilično zaintrigirao hrvatsku javnost, ne samo zbog činjenice da je donesen po hitnome postupku nego i zbog potpuno oprečnih ocjena stranaka vladajuće koalicije i oporbe, bio je povod za “Susret” sa Antom Delipetrom, ravnateljem Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale MUP-a RH koji pojašnjava bit i novine novoga Zakona, nasuprot senzacionalističkome predstavljanju spomenutoga Zakona u medijima koji su ga sveli na jednu jedinu odredbu po kojoj policijski djelatnici više ne mogu biti članovi političkih stranaka.
U pregledu prošlotjednih važnih događaja za život hrvatske Crkve i društva posebno mjesto u listu – naslovni prilog – pripao je temi hodočašća svećenika Zagrebačke metropolije u jedinstveno hrvatsko svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbreg, te prilog Ivana Miklenića kojim je popratio “zaživljavanje” bosanskohercegovačkog Vojnoga ordinarijata ređenjem njegova prvog biskupa mons. Tome Vukšića u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve 2. travnja.
“Je li grijeh zapošljavanje po vezi?” – jedno je od pristiglih pitanja naših čitatelja na koje se odgovor pruža u “Našim razgovorima” novoga broja Glasa Koncila.