Dubrovnik, (IKA) – “Potraga za tajnama svemira na LHC akceleratoru na CERN-u: od Higgsova bozona do tamne tvari” naslov je predavanja održanog u četvrtak 24. ožujka u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u sklopu obilježavanja Godine Ruđera Boškovića. Na tribini su govorili hrvatski znanstvenici Vuko Brigljević i Ivica Puljak, koji su dio međunarodne ekipe od deset tisuća znanstvenika koji u švicarskim laboratorijima tragaju za Higgsovim bozonom, popularno nazvanim Božjom česticom.
U prvom dijelu predavanja dr. Ivica Brigljević sa splitskog FESB-a, upoznao je nazočne sa slikom svemira kakva do danas postoji, a u drugom dijelu dr. Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, objašnjavao je kako se uopće do nekih spoznaja došlo.
Među 125 najvećih neodgovorenih pitanja u današnjoj znanosti, prema časopisu Scienece, prvo je: Od čega se svemir sastoji? Vidljivi dio svemira ima 100 milijuna galaksija, a svaka galaksija ima 100 milijuna zvijezda, kazao je dr. Puljak. Sve one se sastoje od tri poznate čestice u različitim kombinacijama. U svemiru su prisutne četiri temeljne sile: jaka, slaba, gravitacijska i elektromagnetska, koje znanstvenici u teoriji pokušavaju svesti na jednu. Dr. Puljak govorio je i o etapama razvoja svemira te zaključio kako je sve što vidimo samo četiri posto ukupnog svemira, 22 posto čini tamna tvar, a 74 posto tamna energija. Riječ tamna u tom kontekstu ima značenje znanstvenicima potpuno nepoznato. Dr. Brigljević je, govoreći o radu na CERN-u, ustvrdio kako se tamo ne rade nikakvi pokusi koji se već ne događaju u prirodi. Kako bi se došlo do odgovora na pitanje o Higgsovu bozonu i česticama tamne materije u velikom sudarivaču (LHC akceleratoru) se samo umjetno sudarima stvaraju nove čestice koje se onda mogu hvatati i istraživati što je u prirodi nemoguće. Predavač je istaknuo kako će 2011. i 2012. godina biti ključne za odgovor o Higgsovu bozonu. Od početaka istraživanja, kada je u rujnu 2008. pušten prvi snop protona, do danas, utvrđeno je kako akcelerator radi sve bolje i bolje te da se dobiva sve više i više podataka. Većina od tih podataka se odbacuje, rekao je dr. Bigljević slikovito objašnjavajući kako je potraga za Higgsovim bozonom kao da u ogromnoj količini slapova Krke tražite samo jednu kap.
CERN (Conseil Europeen pour la Recherche Nucleaire) je europski laboratorij za fiziku elementarnih čestica, a nalazi se u Švicarskoj blizu francusko-švicarske granice i ukopan 100 metara pod zemljom. U sklopu tunela dugog 27 kilometara nalaze se četiri špilje s laboratorijima. Od godine 2009. u pogonu je LHC, najmoćniji akcelerator čestica ikada izgrađen (LHC – eng. Large Hadron Collider, veliki hadronski sudarivač, hadroni – vrsta subatomskih čestica sastavljenih od kvarkova). LHC je jedan od najvećih znanstvenih projekata u povijesti, koji je povezao oko deset tisuća znanstvenika i inženjera iz cijeloga svijeta. Njegov cilj je odgovoriti na ključna otvorena pitanja o temeljnoj strukturi materije i o temeljnim silama.
Predavanje u Dubrovniku organizirali su Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića i Gradom Dubrovnikom.