Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 27. ožujka) otkriva da je demografsko stanje hrvatskoga naroda sasvim suprotno od onoga kakvim ga, bez ikakva uporišta u stvarnom demografskom stanju, prikazuje hrvatska vlast ili daje medijska slika. Da je čak upitan biološki opstanak našega naroda ističe se u razgovoru sa stručnjakom za demografsku problematiku mr. Stjepanom Štercom, višim predavačem na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jednom riječju – katastrofalna demografska situacija, zatim – neizvjesna budućnost Hrvatske, negativna vanjska migracijska bilanca, “nepostojanje” populacijske politike, je li i kako moguć demografski oporavak u Hrvatskoj neke su od tema intervjua u kojem mr. Šterc upozorava kako “populacijska politika mora prestati biti politička tema u kojoj se nestajanje vlastitoga naroda promatra kao nekakav periferni problem koji se ‘izvlači’ iz ladica tek u međustranačkim prepucavanjima”. “Biološki opstanak naroda i zemlje konačno mora postati hrvatski strateški interes”, poručuje mr. Šterc.
U Hrvatskoj provedena istraživanja pokazala su da je strah od braka i obitelji na visokome četvrtom mjestu ljestvice strahova, što je bilo povod za novu temu serijala u kojem dr. Suzana Vuletić, kao bioetičar i teolog savjetuje kako vjerom prevladati i odgovoriti na napad suvremenih strahova – od braka, obitelji i djece. Interesantan poticaj za prevladavanje toga straha čitatelji će zasigurno pronaći na tabloidu lista, u svjedočanstvu Josipa Glavana iz Privlake koji je ušao u 103. godinu života. Premda je svakome čovjeku potrebno “pet minuta za sebe” problem nastaje kada se pod tom izlikom opravdava izjednačavanje samoće i osamljenosti. Zašto čovjek nije stvoren da bude sam – otkriva rubrika “Mladi mladima”. Prigodna je i nova priča kršćanske inspiracije o neprolaznim obiteljskim vrednotama koju pod naslovom “Tri doma bake Kate” potpisuje jedna baka, Stanka Pavuna.
“Nahraniti gladnoga čovjeka – primarna je zadaća Caritasa” – naslov je reportaže, koja uz ovogodišnju korizmenu akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, podsjeća i pokazuje konkretne, žive plodove solidarnosti onih koji su svojim prilozima dosad, sudjelujući u toj akciji, pomogli katolicima u BiH. List prenosi tekst prigodne poslanice predsjednika Hrvatskoga Caritasa, mons. Josipa Mrzljaka te najvažnije naglaske i poruke sa zasjedanja biskupa BiH, koji su još jednom upozorili na potrebu poštivanja načela ravnopravnosti njezinih konstitutivnih naroda.
Aktualna i za mnoge hrvatske obitelji čiji su članovi masovno pogubljeni u poraću II. svjetskog rata i komunističkom režimu bolna tema, o prešućivanim žrtvama i oduzimanju prava na dostojan pokop i grobno mjesto ispričana je u svjedočanstvu pet sestara iz obitelji Tomašić, koje su 1945. ostale bez oca, u prilogu naslova “Da mu barem znademo za grob…”. Usto se, među objavljenim korizmeno-uskrsnim poslanicama hrvatskih(nad)biskupa izdvaja ona gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića koji, između ostalog, podsjeća da je “grob svetinja od pamtivijeka”.
“Susret” sa 58-godišnjim umjetnikom Tomislavom Kovačevićem, iz župe Svete obitelji iz Slavonskoga Broda, potvrđuje smisao ljudske patnje u borbi s bolešću koja je urodila obraćenjem i svjedočenjem vjere u umjetničkom izražavanju.
Kao poticaj za daljnja usmjerenja priprave za Papin dolazak, na svim društvenim i kulturnim razinama, navode se zanimljiva događanja i vijesti o dosadašnjim inicijativama. U izboru pak najaktualnijih crkvenih i društvenih zbivanja u svijetu pozornost privlači nova presuda Europskoga suda za ljudska prava kojom se, suprotno prvostupanjskoj presudi iz 2009. godine, potvrđuje da se praksom isticanja križeva u javnim školama ne krši pravo roditelja na odgoj djece u skladu sa svojim svjetonazorom i načelo svjetonazorske neutralnosti države; zatim tema o originalnom marketinškoj poruci o zaštiti života, različite reakcije Katoličke Crkve na posljednje događaje u Libiji; predstavljene su i glavne teme drugoga sveska Papine knjige “Isus iz Nazareta” za kojom je, uoči objavljivanja na drugim svjetskim jezicima, zavladao velik interes.
U komentaru lista Ivan Miklenić piše o “nečuvenoj diskriminaciji” koja se krije u nemilosrdnom utjerivanju poreza i doprinosa kad je riječ o običnim građanima i sitnim poduzetnicima uz istodobno protuzakonito opraštanje tih zakonskih obveza velikim tvrtkama što stvara gubitke u milijardama kuna.