Zagreb, (IKA) – Prvi pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike u organizaciji Vijeća za kler i Vijeća za katehizaciju Hrvatske biskupske konferencije započeo je u utorak 22. ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Nakon molitve Srednjeg časa, okupljene svećenike pozdravio je ravnatelj NPI dr. Tomislav Markić. Kao domaćin riječ dobrodošlice sudionicima kolokvija, svećenicima predvođenima pastirima predsjednikom HBK đakovačko-osječkim nadbiskupom Marinom Srakićem, riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim Đurom Hranićem uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
“Drago mi je da su Vijeće za kler i Vijeće za katehizaciju HBK organizirali ovaj kolokvij koji ima znakovito značenje jer želi istaknuti važnost svećenika u katehetskoj službi Crkve. Znamo da je područje katehizacije pri Vijeću za kler, i to govori o povezanosti, tj. da je onaj koji naviješta Riječ u prvom redu pozvan da ju tumači”, rekao je kardinal Bozanić.
Nadbiskup Srakić podsjetio je na povijesne činjenice vezane uz katehetski život Crkve, tj. od vremena izbacivanja vjeronauka iz škola, kada je školski vjeronauk “prenesen” u crkvene prostore. “U takvoj složenoj situaciji Crkva se držala pravila “toliko možeš, koliko se usudiš”, i može se reći da su se biskupi i svećenici u to vrijeme doista usudili, pa je tako prema zamisli zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera na KBF-u osnovan Katehetski institut. Naime, željelo se da oni koji prenose vjeru to rade doista kompetentno. Također je pokrenuto održavanje katehetskih škola. Sve se to pokazalo korisnim kada je devedesetih godina došlo do promjena, tj. kada su se otvorila vrata škola u koje se nije ušlo nepripremljeno, jer smo imali niz kateheta”, istaknuo je nadbiskup Srakić te upozorio kako su danas druge prilike. “Prošlo je 20 godina od uvođenja vjeronauka u škole i prošlo je niz godina formiranja laika koji malo po malo preuzimaju dio evangelizacije, a time mi svećenici moramo ponovno promisliti naše poslanje. Svećeniku je kao prvo poslanje naviještanje Božje riječi. Jedan od oblika je i župna kateheza”, rekao je nadbiskup Srakić.
Uvodne misli u rad kolokvija uputio je predsjednik Vijeća HBK za kler biskup Huzjak, istaknuvši da je Crkva u Hrvatskoj posljednjih 20 godina uložila napore u svoje evangelizacijsko, odnosno katehetsko poslanje. “Vjeronauk u školama i sustavno praćenje vjeroučitelja, rad s mladima, pastoral obitelji, sinodski pothvati pojedinih mjesnih Crkava čiji su plodovi nadahnuli pastoralne djelatnike cijele naše Crkve, razvoj različitih evangelizacijskih područja od sakramentalnog pastorala i kateheze, uključivanje visokih crkvenih učilišta i njihov stalni doprinos evangelizacijskoj praksi samo su dio nastojanja Crkve, ali jednako tako su dio svećenikova konkretnog angažmana”, podsjetio je biskup Huzjak.
“Mnogi će se složiti da je evangelizacija kao stalna zadaća Crkve njezin najdublji identitet. Stoga nam je bila želja da i ovaj, prvi u nizu pastoralno-katehetskih kolokvija ponajprije bude susret svih nas zauzetih i angažiranih na različitim područjima pastoralnoga i katehetskoga djelovanja i života. Evangelizacijom kao sveobuhvatnim procesom djelovanja Crkva želi unositi Radosnu vijest u sva područja čovjekova života. Upravo dok to čini Crkva ne može a da takvom evangelizacijom ne obnavlja iznutra i samu sebe što je u današnjem vremenu čini se preduvjet da bismo tom istom evangelizacijom mogli mijenjati čovječanstvo. Stoga i ovi naši susreti u okviru kolokvija čine na neki način pokušaj nutarnje preobrazbe nas svećenika i biskupa odgovornih za evangelizacijsko djelovanje Crkve”, rekao je biskup Huzjak te istaknuo kako i nova kretanja nastala osnivanjem Papinskog vijeća za novu evangelizaciju daju priliku za promišljanje, a također daju smjernice.
Ako je svećenik zajedno s biskupom prvi odgojitelj vjere, onda si ovaj kolokvij ima pravo postaviti pitanje “kako i na koji način današnji svećenik na našem području ispunjava tu svetu zadaću naviještanja i prenošenja vjere”, rekao je biskup Huzjak.
Uslijedila su predavanja o odgovornosti svećenika u katehetskoj službi i o pastoralno-katehetskoj dimenziji svećenikova identiteta.
Kolokvij završava u srijedu 23. ožujka okruglim stolom o temama: dokumenti HBK o pastoralno-katehetskim nastojanjima (1993. – 2010.), izazovi kršćanske inicijacije danas te svećenici i perspektive pastoralno-katehetskog usavršavanja.