Ured za papinska liturgijska slavlja pripremio je posebno izdanje prigodnoga Misala za euharistijska slavlja i za molitvu Časoslova s vjernicima kojim će se služiti Sveti Otac i suslavitelji na njegovu trećem apostolskom putovanju u Hrvatsku. Budući da su slavlja na hrvatskome jeziku, tekstovi su napisani na hrvatskome, s ponekim dijelom na drugim jezicima, ovisno o nazočnosti vjernika iz drugih jezičnih skupina. Sve tekstove prate rubrike na latinskome. Misal je tiskala Vatikanska tiskara, a u njegovoj su izradbi sudjelovali pročelnici za liturgiju pojedinih mjesnih Crkava.

Slavlje u Dubrovniku obilježava proglašenje blaženom časne službenice Božje s. Marije Propetoga Isusa Petković. Misna svetopisamska čitanja, posebno ulomak iz Evanđelja, svraćaju pozornost na potrebu nenavezanosti na zemaljsko bogatstvo kao uvjeta za nasljedovanje Isusa. Ta čitanja bacaju posebno svjetlo na časnu službenicu Božju, ženu iz novije povijesti Crkve u Hrvata, koja će toga dana biti uzdignuta na čast oltara. I drugi su dijelovi euharistijskoga slavlja protkani tematikom osobite brige za siromašne i potrebne, socijalnom osjetljivošću i solidarnošću, utemeljenima na ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Posebnost tomu slavlju daje i ozračje drevnoga grada Dubrovnika, iznimna umjetničkog sklada i ljepote, kojega je u posljednjemu desetljeću njegova postojanja nemilosrdno ranio ratni vihor.

U subotu prije svetkovine Pedesetnice, kada je 1998. Đakovačka i Srijemska biskupija počela Drugu biskupijsku sinodu, Papin pohod toj mjesnoj Crkvi označava zaključenje njezina petogodišnjega sinodskog hoda.
Slavlje se sa Svetim Ocem odvija pod geslom: U zajedništvu Kristova poslanja.
Liturgijski obrasci i čitanja odražavaju poziv na svetost, jedinstvo i služenje te na zauzetost vjernika radi ostvarenja poslanja Crkve.

Istim se slavljem spominje i 150. obljetnica uspostave Zagrebačke crkvene pokrajine, a ujedno se slavi i metropolijska Jubilarna godina, koja završava sutradan, svetkovinom Pedesetnice. Liturgijski se to izražava posebnim načinom moljenja Vjerovanja. Tridesetak kilometara od mjesta liturgijskog slavlja, sportske zračne luke Čepin kod Osijeka je Vukovar, koji je razoren tijekom ratne 1991. Nazočnost na slavlju križa oštećena u ratu znak je i svjedočanstvo patnje, ali istodobno i nade, pomirbe, novine života. Krunidba kipa Gospe Aljmaške i slike Gospe Voćinske, iz dvaju marijanskih svetišta koja su razorena u nedavnome ratu i koja se sada obnavljaju, označuju i očituju obnovu crkvenog života. Sveti Otac pohađa i đakovačku katedralu. U njoj se zadržava u molitvi te zajedno s nazočnima moli osobiti zagovor sv. Petra, naslovnika te stolne crkve, manje bazilike.

Proslava svetkovine Pedesetnice u Rijeci, s predviđenim liturgijskima čitanjima i misnim molitvenim obrascima toga dana te Drugom euharistijskom molitvom, svoju posebnost, uz jedinstveni značaj spomena duhovskoga rađanja Crkve, izražava tematikom obitelji, kojoj mjesne Crkve Riječke crkvene pokrajine kroz više godina žele posvetiti posebnu pozornost.

Na taj se način geslo Obitelj — put Crkve i naroda, koje se tiče čitavoga Papina pastirskoga pohoda Hrvatskoj, stavlja još snažnije i bliže pred vjernike. Drugo je čitanje na talijanskome jeziku, čime se pridaje pozornost nazočnosti vjernika talijanske narodnosti u tome gradu i u tome dijelu Hrvatske. Na tlu Riječke crkvene pokrajine nalaze se biskupije u kojima je stoljećima čuvana glagoljaška baština i liturgija. Baš je ta zanimljiva povijest liturgije na narodnome jeziku bila važna i za opću Crkvu, jer je Drugi vatikanski sabor za svoju obnovu u tome prevažnom pitanju imao zbiljsko uporište baš u toj preživjeloj liturgiji na hrvatskome tlu. Stoga je razumljiva nazočnost staroslavenskoga pjevanja, hrvatske redakcije, dijelova Reda mise i tijekom toga slavlja. Sveti Otac će u nedjelju 8. lipnja poslije podne pohoditi svetište Majke Božje Trsatske, koje se nalazi na brijegu što se uzdiže nad Rijekom i koje je 1991. slavilo 700. obljetnicu svojega postojanja. Sveti Otac će se zadržati kratko u molitvi pred Bogorodičinom slikom i pozdravit će manju braću franjevce, koji čuvaju svetište.

Molitva Šestoga časa na zadarskom Forumu je u ponedjeljak, 9. lipnja u 11.15 sati. Još davne 1177. vjernici su u Zadru papu Aleksandra III. dočekali i pozdravili na hrvatskome jeziku “immensis laudibus et canticis altissime resonantibus”. I ovaj put, na zadarskome Forumu, koji svjedoči o tisućljetnoj povijesti grada, vjernici zajedno sa Svetim Ocem mole službenu molitvu Crkve – Časoslov. Molitva Šestoga časa na znakovit način povezuje početke Crkve na tome tlu (od 4. st.), bogatstvo raznolikosti redovničkoga načina života i suvremenu zauzetost koja nastavlja donositi plodove istoga Duha. Time također svraća pozornost na neprekidnost tisućljetne molitve zadarskih vjernika u zajedništvu s Papom. Šesti čas prožet je marijanskim sastavnicama, jer Crkva u Hrvatskoj u ponedjeljak nakon Pedesetnice slavi blagdan BDM Majke Crkve. Kao prijelaz u vrijeme “kroz godinu“, taj blagdan u sebi nosi odjek duhovskoga događaja, koji pobuđuje zahvalnost, izrečenu u stavu vjernika koji s Marijom kliču: “Veliča duša moja Gospodina”. (ika-kj)