Zagreb, (IKA) – “Za čovjekovu budućnost, izrazito je važno da sebe vidi kao projekt. Odnosno da vidi sebe kakav bi želio biti. Mogu li ja biti vrhunski otac obitelji, vrhunska majka? Da vidi svoje dijete kao žir koji želi postati hrast, da vidi vrhunsko dijete koje će izrasti pored roditelja. Da se svatko vidi na poslu kao vrhunski djelatnik, da vidi svoju tvrtku kao vrhunsku. Bit je duha da je slobodan od prostora i vremena i da me ono što duh vidi vuče prema ostvarenju te vizije. Kad takav projekt čovjek stavi ispred sebe, strah odmah nestaje, tada se bavi svojim poslom i uživa u njemu. No izgrađivati sebe kao projekt budućnosti ne može se ako se ne vrati Boga u središte svoga bića” – istaknuo je prof. dr. Tomislav Ivančić u govoru o suočavanju sa strahom od budućnosti kao jednim od najprisutnijih suvremenih strahova u hrvatskome društvu koji je u cijelosti objavljen u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 13. ožujka). Priznati hrvatski teolog, utemeljitelj centra za duhovnu pomoć i uvođenja jedinstvene metode hagioterapije za duhovno zdravlje čitateljima je ponudio praktične korake za hod prema oslobađanju od straha od budućnosti posebno istaknuvši kako je u suočavanju kršćana sa strahom od budućnosti važno neprestano očekivati dobro. “Vjeruje u Boga samo onaj tko očekuje dobro. Kršćanin koji govori o zlu, koji očekuje zlo, koji misli da je tama jača od svjetla, koji strahuje da će se dogoditi zlo a ne dobro – više nije vjernik. Vjernik sam samo kad očekujem da će biti dobro, a onda će me to i liječiti” – istaknuo je dr. Ivančić.
Svijest o tome da je upravo otpočeti korizmeni hod prema susretu s uskrslim Kristom najpogodnije vrijeme za suočavanje s vlastitim strahovima i slabostima, trenutak za preispitivanje vlastitoga života bude i ostali prilozi u listu. Tako tekst o prvome od sedam glavnih grijeha “Oholost” potiče na promišljanje o vlastitome dostojanstvu i daje provjeriti čitatelju je li podlegao oholosti. Milan Šimunović u rubrici “Kateheza župne zajednice”, pišući o nužnosti kateheze odraslih i uvođenju tzv. katekumenalnog puta navodi konkretne prijedloge za katehezu odraslih u župnim zajednicama u vremenu korizme. Osim gotovo cijele korizmene poruke Benedikta XVI. objavljene su i najvažnije misli iz pisma zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića što ih je, uz početak korizme uputio svim hrvatskim vjernicima, pozvavši ih da se u ovogodišnjoj pripravi za proslavu najvećega i najradosnijeg blagdana Uskrsa ujedno pripremaju i za povijesni trenutak susreta s papom Benediktom XVI. u lipnju ove godine. Pozornost privlači primjer molitvenog ophoda sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata po Zagrebačkoj nadbiskupiji.
U rubrici “Meditacija” teologinja Anđela Jeličić promišlja i piše o čekanju. Mladi novinari u zanimljivim kratkim tekstovima svoje rubrike “Mladi mladima” otkrivaju kako je moguće postati svetim.
Reportažom iz župe Dubrave, smještene u slavnim Poljicima, nedaleko od Splita, novinar Vlado Čutura čitatelje upoznaje sa župljanima rodne župe imenovanoga dubrovačkog biskupa mons. Mate Uzinića, a u kojoj i danas živi njegova obitelj i brojni prijatelji.
Hrvatsko gospodarstvo stoljećima je povezano s brodogradnjom, o kojoj posljednjih desetak godina mediji donose isključivo negativne priloge. Što je, zapravo, istina i može li hrvatska brodogradnja opstati i biti konkurentna na svjetskom tržištu za intervju lista govori diplomirani inženjer Vicko Ivančević, zamjenik direktora brodogradilišta “Leda” d. o. o. Korčula, iznoseći pritom mnoge zanimljive i dosad javnosti nepoznate podatke i činjenice o stanju i problemima hrvatske brodogradnje.
Zašto se opozicija u tako važnom povijesnom trenutku – igra traženjem prijevremenih izbora – pita u komentaru Ivan Miklenić, navodeći riječi europarlamentarca da Hrvatska treba prvo završiti pregovore s EU-om pa tek onda održati parlamentarne izbore. “Dobro je poznato”, piše komentator, “da u Hrvatskoj postoje političke snage koje se ne mire s postojanjem ikakve Hrvatske, a koje nemaju snagu izići na javnu scenu i na demokratski se način boriti za svoju političku opciju, ali nije bilo poznato dosada da tim snagama može tako bliska biti opozicija. Poznato je da te skrivene političke snage sanjaju balkansku asocijaciju i pozicioniranje što slabije Hrvatske na Balkanu te da su spremne sve učiniti da se Hrvatska ne pozicionira u zapadnome europskom demokratskom svijetu, kamo po kulturi i povijesti pripada. Poznato je da te skrivene političke snage suptilno, po svojim ljudima pozicioniranim na svim razinama važnih punktova hrvatskoga društva, sustavno rastaču hrvatski nacionalni i kulturni identitet, hrvatsku suverenost, priječe stvarnu demokratizaciju društva, onemogućuju funkcioniranje pravne države, svim sredstvima brane svoje povlastice u gospodarstvu, medijima i slično.” “Nije li za Hrvatsku i za njezinu bolju budućnost bitno otežavajuća okolnost ako se tim skrivenim političkim snagama priklanja parlamentarna opozicija politikantski se igrajući u povijesnom trenutku koji zahtijeva suradnju, konsenzus i političku odgovornost za dobro svih hrvatskih građana” – navodi se u komentaru.
Odluka o imenovanju članova novoga Programskog vijeća Hrvatske radio-televizije, koja je ponovno, poput nedavnih izmjena Zakona o HRT-u, podigla buru u javnosti bila je novinaru Ivanu Uldrijanu povod za razgovor sa Zorislavom Lukićem, glavnim tajnikom Matice hrvatske, jedne od institucija koje su izrazile nezadovoljstvo zbog novoga programskoga vijeća toga javnog medija. Razgovor je objavljen pod naslovom “Zašto politika ignorira institucije?”.
Uz nove poticajne misli Phila Bosmansa, za čovječniji svijet i sretnijeg čovjeka, križaljku i novu karikaturu Srećka Puntarića o tome “Kako probuditi kršćanina?” na tabloidu lista objavljen je poticajan tekst o originalnom i ustrajnom dobrotvornom radu učenika u hrvatskim školama, a slikom i riječju prenosi se i dašak sportskoga ozračja s 5. europskog prvenstva katoličkih svećenika u malom nogometu u Poljskoj.