Rim, (IKA) – Nakon Republike Češke, Litve, Mađarske, Slovenije, Cipra i Malte agencija SIR objavila je drugi dio svog dossiera o zemljama s kojima se na europskom summitu na vrhu očekuje završetak pregovora o pridruženju Europskoj uniji. U drugom dijelu obrađene su Poljska, Latvija, Slovačka i Estonija.
Sa svojih 39 milijuna stanovnika, s godišnjim dohotkom od 5.090 eura po glavi stanovnika i godišnjom stopom gospodarskog rasta od 1,1%, Poljska je vodeća država, po dimenziji, pučanstvu i gospodarskim mogućnostima, među deset zemalja koje se pripremaju ući u Europsku uniju. No, ujedno se na unutarnjem planu susreće s najvećim poteškoćama, zbog niza strahova na gospodarskome, društvenom, kulturalnom, ali i vjerskom polju. Seljaci, koji čine 80% pučanstva, strahuju da bi njihova djelatnost mogla biti zabrinjavajuće uvjetovana poljoprivrednom proizvodnjom “zapadnih” zemalja EU-a. Poljski biskup Zbigniew Kiernikowski ističe kako “naša prisutnost u Europi ovisi i od toga da katolici mogu stvarno pridonositi zajedničkom zakonodavstvu i da mentalitet EU-a bude doista solidaran”.
U Poljskoj se 90,7% pučanstva izjašnjava katolicima, 1,4% čine autokefalni pravoslavni te 0,8% protestanti. Katolici imaju 43 biskupije, 9.966 župe, 3.891 ustanova za solidarnost. Poljski se katolici pribojavaju da Europska unija znači prihvatiti zakone o pobačaju i eutanaziji te materijalistički i tehnokratski svjetonazor. “Poljski se katolici u potpunosti poistovjećuju s učenjem Svetog Oca glede europskih pitanja”, kaže generalni tajnik Poljske biskupske konferencije mons. Piotr Libera. “Zato smo svjesni da obveza Poljske da izbori pripadajuće mjesto u europskim strukturama ne znači ograničiti se isključivo na gospodarske i političke vidike, kao što ne znači odreći se nacionalne, političke i kulturalne suverenosti, znači također vjerskog identiteta”, rekao je mons. Libera.

Ulazak Latvije u Europsku uniju može pomoći zemlji da sruši zid odvojenosti i približi se kršćanskim vrijednostima. Zato latvijski biskupi podupiru proces pridruženja, ocjenjujući ga “korisnim i pozitivnim”. Tvrdi to nadbiskup Rige kardinal Janis Pujats. Latvija, s oko 2.400.000 stanovnika, jedna je od triju baltičkih zemalja smještenih između Rusije i Europske unije. Pripojena Sovjetskom Savezu 1940. godine ponovno je 1991. godine stekla neovisnost. Znaci sovjetskog režima, kako je rekao kardinal Pujats, još su uvijek vidljivi: prema nedavnim statistikama tek se manjina pučanstva smatra kršćanima (16% protestanti, 14,9% katolici, 8% pravoslavni). Na upit što Latvija očekuje od Europe, kardinal odgovara: “Prije svega sigurnost naše zemlje, kao i gospodarski i poljoprivredni razvoj, razmjenu i suradnju među zemljama, pristup europskoj kulturi i zajedničkom tržištu”. Glavni je razlog zbog kojeg Latvijska biskupska konferencija (4 biskupije, 243 župe) podupire ulazak zemlje u Europsku uniju, prema kardinalu, “mogućnost približavanja kršćanskim vrijednostima, uzajamnoj razmjeni među zemljama koje bi mogle osnažiti našu vjeru i našu vjernost evanđelju”. Prema latvijskim biskupima, pridruženje zemalja kandidata EU-u može dovesti do “rušenja barijera među zemljama, zajedničko djelovanje među narodima i kulturama, konkurenciju ali također uzajamno obogaćivanje i suradnju”.

Prema glasnogovorniku Slovačke biskupske konferencije don Marianu Gavendi “učinjeni koraci k proširenju Europske unije stvaraju među vjernicima i njihovim pastirima osjećaje nade i svijest o novim obvezama koje nas očekuju”. Da bi usmjerili vjernike pri nedavnim političkim i općinskim izborima biskupi su tradicionalno pastoralno pismo zamijenili s nekom vrstom “kompendija”, u kojem je sažet nauk Drugoga vatikanskog koncila i društvenog nauka Crkve. U njemu su protumačili načela supsidijarnosti, solidarnosti, slobode i pluralizma, zajedničkih vrijednosti utemeljenih na kršćanstvu. Brošura, razdijeljena u svim crkvama u zemlji, sadrži također razmišljanje o ulozi Slovačke u Europskoj uniji. Biskupi su izrazili želju za novim zamahom u evangelizaciji, prevladavajući tradicionalne metode i sredine s posebnom pozornošću na utjecaj i izazove mass-medija. Zabrinutosti se osobito odnose na društveno područje. “Čini se da u područjima s više od 40% nezaposlenih, sa svim društvenim posljedicama koje iz toga proizlaze”, kaže Gavenda, “neće tako lako doći do poboljšanja ulaskom u Europu. Naprotiv, strahuje se da će se povećati problemi u nerazvijenim poljoprivrednim područjima. Ministarstva zdravstva, obrazovanja i kulture trpe duboku gospodarsku krizu. Pregovori o proširenju u Bruxellesu usredotočeni su u prvom redu na gospodarsko polje te područje okoliša i ljudskih prava. U pismu zahvale i čestitaka koje je uputila novoj Vladi, biskupska konferencija traži od nje da se posveti također kulturalnim i društvenim ozračjima, zaželjevši stvarno poboljšanje”. U Slovačkoj, gdje živi 5.397.000 ljudi, 82% pučanstva se smatra kršćanima (s povećanjem od 10,5% u posljednjih 10 godina). U zemlji je 8 biskupija, 1.480 župa, 18 biskupa, 1.893 svećenika, 615 redovnika i redovnica, 3 odgojne ustanove i 89 ustanova za pružanje pomoći.

Estonsko društvo očekuje s određenom nadom sretni završetak uključenja u Europsku uniju. Među pučanstvom većina se izjašnjava u prilog tom koraku, no postoji važna manjina “euroskeptika”, koji se pribojavaju ponajprije, na temelju iskustva iz prošlosti, prijetnje istinskoj neovisnosti zemlje i gubljenja identiteta i sposobnosti samoodređenja. Tako apostolski administrator u Estoniji mons. Stephan Zurbriggen opisuje očekivanje te baltičke zemlje uoči njezina ulaska u EU. “Mi katolici kao zajednica vjernika želimo da nam taj povratak u veliku europsku obitelj pomogne i ohrabri nas da s povjerenjem odgovorimo na izazove nove evangelizacije. Osim toga želimo biti vjerni poticaju Svetoga Oca da ponovno otkrijemo “ono kulturalno i duhovno jedinstvo Europe, kojem je kršćanska tradicija tijekom stoljeća davala i nastavlja i danas davati temeljni doprinos”. “U tom smislu, pridruženjem Estonije Europskoj uniji, Katoličkoj se crkvi pruža također prilika da upozna, prema svojim ograničenim mogućnostima, vlastitu kulturalnu i vjersku baštinu”, rekao je mons. Zurbriggen.
Katolička zajednica u Estoniji trenutno ima 4.000 krštenih i po tome je najmanja od svih europskih zemalja. Ima ipak multikulturalni i višenacionalni značaj s brojnim manjinama. U zemlji naime žive Estonci, Poljaci, Litvanci, Bjelorusi i Poljaci. U Estoniji pastoralno djeluju tek četiri svećenika i 7 redovnika. Crkva, među ostalim, vodi jedan dječji vrtić i osnovnu školu. Poput ostalih baltičkih zemalja i Estonija je dugo vremena bila pod režimom Sovjetskog Saveza, koji je u njoj ostavio “ogromnu moralnu i duhovnu prazninu i duboko ranjeno društvo”. “Nadamo se”, zaključio je mons. Zurbriggen, “da će ulazak u EU osnažiti veze solidarnosti koje već sretno postoje s mnogom braćom i sestrama različitih zemalja Europske unije”. (ika-sa)