U srijedu 27. studenoga u dvorani Vijenac u Zagrebu predstavljen je novi dokument Hrvatske biskupske konferencije pod nazivom “Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj”. Izdavači su Hrvatska biskupska konferencija i Kršćanska sadašnjost. U predstavljanju Direktorija sudjelovali su predsjednik Vijeća HBK za obitelj krčki biskup Valter Župan, prof. dr. Stjepan Baloban i dr. Štefanija Bortek Knešaurek. Prigodnom uvodnom riječi nazočne je pozdravio predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Direktorij je podijeljen na sedam poglavlja koja su zatim podnaslovima podijeljena na manje cjeline. Temeljne značajke obitelji izrečene su već u Uvodu: “Život naroda, država te svih oblika ljudskog udruživanja prolazi kroz obitelj. U njoj se trajno prianja uz ideale čovjekoljublja, sebedarja, plemenitosti, ljudskosti, koji ne ostaju samo u krugu obitelji, nego se nužno po naravi stvari prenose i izvan obiteljske zajednice. Obitelj je kolijevka i osnovna stanica društva. Utjelovljeni Sin Božji, u kojem je sva punina objave pravi Bog i savršeni čovjek, izabrao je kao mjesto svojega rođenja i odrastanja jednu obitelj. Time je ne samo posvetio obiteljski život nego je pokazao vrijednost i važnost obitelji kao prirodnog i redovitog ambijenta za normalni razvoj i rast ljudske osobe”.
Shematski, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj može se prikazati na sljedeći način: teologija; brak i obitelj u sebi; poslanje u Crkvi i društvu situacija braka i obitelji u hrvatskom društvu; trenutno crkveno djelovanje u Hrvatskoj; odgovornost crkvenih djelatnika i laika te poziv za pojačanim angažmanom svih odgovornih struktura i na kraju konkretne pravne upute.
Ukoliko bi se malo šire željelo predstaviti Direktorij, nužno je kazati da se u prvom poglavlju teološkim promišljanjem braka i obitelji u kojem se obitelj prikazuje kao “kućna Crkva” (LG,11) tumači pod vidom Presvetoga Trojstva. Bračni je život mjesto “uprisutnjenja trojstvenog života i unutartrojstvene ljubavi, na čiju su sliku stvoreni”. U takvome teološkom okviru raspravlja se o svetosti i dostojanstvu tijela i spolnosti, jedinstvu svetosti i nerazrješivosti bračnog zajedništva, roditeljstvu, obiteljskom odgoju i, posebno važno, bračnoj i obiteljskoj duhovnosti.
U drugom poglavlju život u braku pretpostavlja rast u ljubavi. Pokazuje se uzvišenost i vrijednost života i to kroz dostojanstvo žene i muža, dostojanstvo djeteta i starije osobe. O poslanju obitelji u Crkvi i društvu raspravlja se u trećem poglavlju. Crkva rađa i izgrađuje kršćansku obitelj, a obitelj obogaćuje Crkvu. Posebno se ističe važnost kršćanskog odgoja djece koji komplementarno nadopunjuju župna kateheza i školski vjeronauk. Svećenička zadaća obitelji očituje se u središtu molitvenog života, nedjeljna euharistija, zajednička obiteljska molitva, molitva samih bračnih parova, te roditeljski blagoslov djece. Svoju solidarnu kršćansku ljubav bračni parovi iskazuju i posvojenjem djece te drugim oblicima dobročinstva.
U četvrtom poglavlju neumoljiva statistika pokazuje našu društvenu stvarnost koja na žalost ni u čemu ne zaostaje u negativnim trendovima modernoga društva. Suočeni s neugodnim činjenicama nailazimo na peto poglavlje, u kojem nalazimo smjernice kako i na koji način ohrabriti obitelj da slijedi nauk Crkve i ne podliježe modernim trendovima liberalnog društva. U tom poglavlju Direktorij se osvrće na sve oblike zajedništva muškarca i žene, sa željom da se one koji ne žive u skladu s naukom Crkve potakne na promjene.
U šestom poglavlju nalazimo logički slijed i prikaz djelatnika i struktura za pastoral obitelji. Veoma kratko, ali relativno konkretno poglavlje u svojim uputama objedinjuje sve relevantne čimbenike u pastoralu obitelji. Donekle nedostaje konkretna uputa, poglavito župnicima i laicima kako i na koji način što brže i konkretnije Direktorij učiniti operativnim.
Posljednje, sedmo poglavlje, na praktični način na osnovu zakonika kanonskog prava i na osnovu hrvatskog zakonodavstva daje konkretne upute pastoralnim djelatnicima za njihovo postupanje. U ovom poglavlju citira se i Obiteljski zakon iz 1998. godine, čije se izmjene i dopune trenutačno nalaze u saborskoj proceduri. Tek kada budu usvojene moći će se kazati koliko su u skladu s naukom Crkve i ovim novim hvalevrijednim dokumentom. (ika-šbk)