Nakladnička kuća Symposion objavila je knjigu “Spisi o djevičanstvu”, u prijevodu s talijanskog, iz pera mons. Joze Marendića, koja je mala kolekcija spisa i na(govora) o djevičanstvu sv. Ambrozija. Knjiga sadrži četiri različita djela posvećena temi djevičanstva.
Prva knjiga, “O djevicama”, satkana je iz tri dijela, a svetac ju je napisao svojoj sestri Marcelini, koja je netom postala Bogu posvećena djevica. Knjiga je napisana 377. godine. Sv. Jeronim reče da je taj Ambrozijev spis najrječitiji i najiscrpniji od svih spisa posvećenih temi djevičanstva (Epis. XXII). U ukupno 25 poglavlja u tri knjige milanski biskup upućuje sestru u dubine i otajstvo evanđeoske kreposti djevičanstva.
U drugoj knjizi, “O djevičanstvu”, napisanoj 378. godine, sv. Ambrozije iznosi apologiju djevičanstva. Alegorijski tumačeći Pjesmu nad pjesmama upućuje Bogu posvećene djevice da svu svoju pozornost i sav svoj život usmjere na traženje Krista i na posvemašnje predanje njemu, Zaručniku koji ih je odabrao za svoje zaručnice. U 20 poglavlja Ambrozije pobija prigovore protiv djevičanstva te upućuje djevice kako će po djevičanstvu sve dublje ponirati u otajstvo Isusa Krista djevca. Veoma je jasna kristocentričnost tog spisa.
Treću knjigu, “O odgajanju djevice”, Ambrozije je napisao 391., a upućena je izvjesnom Euzebiju iz Bolonje, koji mu je povjerio odgoj svojih unuka, među kojima je bila i Ambrozija, koja je prihvatila djevičanski stalež. Iz poglavlja u poglavlje, tumačeći retke Svetoga pisma, Ambrozije dokazuje trajno Marijino djevičanstvo, potom zašto je Gospodin izabrao djevicu za majku; tumači simbole djevičanstva te zaključuje pozivajući djevice na nasljedovanje Marije, djevice i majke.
Posljednja, četvrta knjiga, “Nagovori o djevičanstvu”, u 14. poglavlja, ustvari je Ambrozijeva propovijed izrečena u Firenzi 393. u tijeku posvete jedne crkve. U propovijedi, održanoj u čast udovice Julijane koja je dala sagraditi crkvu, potiče njene tri kćeri i sina na život u djevičanstvu i služenje Gospodinu. Upućuje im brojne savjete o upotrebi riječi, smijeha, pogleda, odijevanja, hrane itd. (ika-gh/kj)