Vatikan
U ovih dvanaest mjeseci nastupile su u svijetu mnoge promjene. Pojavila su se mnoga pitanja, napose o identitetu zapadne civilizacije, o glavnim vrednotama, o ulozi kršćanstva u zapadnoj kulturi, o religiji u društvu te o odnosu islama i kršćanstva, ističe komentar Radio Vatikana
Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. 12. rujna protekle godine, dan nakon atentata u New Yorku i Washingtonu, rekao je na općoj audijenciji srijedom: “Jučer je bio crni dan u povijesti čovječanstva, jezovita uvreda ljudskom dostojanstvu”. Tim je riječima izrazio svoju bol zbog velike tragedije koja je nekoliko sati prije toga potresla Ameriku i s njom cijeli svijet. U predvečerje prve obljetnice toga strašnog događaja posvuda se molilo za nevine žrtve terorizma, s osjećajem zabrinutosti za budućnost koja sve više izgleda neizvjesna.
U ovih dvanaest mjeseci nastupile su u svijetu mnoge promjene, pojavila su se nova pitanja i problemi koje je pobudio terorizam i traže razmišljanje, istaknuo je kardinal Paul Poupard, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu u razgovoru za Radio Vatikan. Mnoge su se stvari ispreplele ove godine u reagiranju vlada, vjerskih zajednica, pojedinih osoba, što jasno pokazuje zrcalo obavijesnih sredstava. Pojavila su se mnoga pitanja, napose o identitetu zapadne civilizacije, o glavnim vrednotama, o ulozi kršćanstva u zapadnoj kulturi, o religiji u društvu te o odnosu islama i kršćanstva. Nametnulo se pitanje utjecaja vjere na kulture, kako prevladati staro lažno uvjerenje o takozvanoj zapadnoj kršćanskoj civilizaciji te o povezanosti islama i terorizma. Papa sa svoje strane stalno nastoji javnosti protumačiti kako terorizam nije izraz vjere, nego njezino zastranjenje i zabluda. Isto tako mnoge takozvane vrednote sadašnjega zapadnog društva zaista nisu vrednote, nego protuvrednote, daleko od svih kršćanskih vrednota te su često njihovo odbacivanje i nijekanje. Takav je slučaj na Zapadu, primjerice uništavanje obitelji, uzdizanje homoseksualnosti, širenje pornografije i nemorala, pobačaj, nasilje, isključivanje Boga iz društva. Sve te pojave u ostalim civilizacijama bude prezir pa čak i mržnju prema propalome zapadnom društvu, rekao je kardinal Poupard i dodao kako Papa stalno ističe da je za borbu protiv terorizma potrebno najprije ukloniti nepravde. Nažalost, nakon globalizacije terorizma, sada se želi globalizirati rat. U svakom slučaju uspješno se, umjesto civilizacije ljubavi, koju su željeli pape Pavao VI. i Ivan Pavao II., globalizira mržnja. Sada valja novim prijedlozima izaći iz tog vrtloga mržnje i nasilja, zaključio je kardinal Poupard.
U svim dijelovima svijeta održavaju se komemoracije žrtava 11. rujna protekle godine. Tako je u New Yorku 9. rujna održana svečana međuvjerska molitva, koju svake godine organizira Stalno izaslanstvo Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda. Nazočan je bio glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se u svom govoru osvrnuo na višemjesečnu tjeskobu nakon terorističkih napada na New York i Washington. Upravo prije godinu dana Kofi Annan i izaslanstvo UN-a okupili su se 10. rujna u crkvi Svete Obitelji na molitvu, dvanaest sati prije terorističkoga napada u kojem je život izgubilo gotovo tri tisuće ljudi te unio strah među stanovnike New Yorka, Washingtona i cijeloga svijeta. Annan je je ponovno došao u župu u srcu Manhattana 9. rujna, na molitvu kao i svake godine, za dobar ishod glavnoga zasjedanja u Staklenoj palači. Molitvu je kao i prije godinu dana predvodio kardinal Edward Egan, newyorški nadbiskup, zajedno sa stalnim promatračem Svete Stolice pri UN-u nadbiskupom Renatom Martinom. Molilo se za žrtve napada, a u zazivima se odrazio višemjesečni strah, očaj i nesigurnost. “U proteklih godinu dana”, rekao je Annan, “bojali smo se da nema dovoljno molitava ni na nebu ni na zemlji, koje bi nas izliječile od tolikoga zla. Činilo nam se kao da je bol prevladala. No, to bi nam trebalo pomoći da se sjetimo tjeskobe milijuna braće i sestara u svijetu koji se bore kako bi preživjeli usred ratova, bijede i bolesti”. No, u protekloj godini, Annan i kardinal Egan uočili su i znakove koji pokazuju da se tjeskoba može pobijediti. Doživjeli su govor nade, koja im je pomogla preživjeti tu tragediju, a cijelom New Yorku da se ponovno oporavi. Annan je nadalje od svih nazočnih tražio neka mole za Organizaciju ujedinjenih naroda, koja se sada suočava s teškim odlukama, kao što je primjerice odobrenje napada na Irak, o kojoj ovisi život i sigurnost milijuna osoba. “Molite, da u svakom izazovu koji nas čeka u buduće, Organizacija ujedinjenih naroda djeluje u interesu ljudi kojima je pozvana služiti”, rekao je.
Glavni direktor Radio Vatikana, isusovac otac Pasquale Borgomeo, kazao je kako su građani New Yorka, dok ih je još prekrivala prašina srušenih nebodera, ponavljali kako ništa više neće biti kao prije. Zaista se mnogo toga izmijenilo s otkrićem neočekivane krhkosti velesile, te sve većih teškoća kad se radi o upravljanju svijetom. Nakon strašnog udarca, prvotno je reagiranje mnogo obećavalo. Predsjednik Bush obišao je svijet stvarajući mrežu veza i solidarnosti. Posjetio je Kinu, Rusiju, Europu, arapske i muslimanske države. No, poslije se taj kapital solidarnosti malo po malo rasuo zbog jednostranosti američke politike, pogoršanja bliskoistočne tragedije, rata u Afganistanu, koji je Amerika vodila na sumnjiv način s dvoznačnim ishodom, kazao je otac Borgomeo. Svemu su se još pridružili financijski skandali, koji su nanijeli teške udarce najprije američkom, a putem Amerike, zbog međuovisnosti, i cijelome svjetskom gospodarstvu. Pentagon je primio velike iznose novca za vojne troškove. Predsjednik Bush je pokrenuo djelotvornu rodoljubnu mobilizaciju, ali i pogrešni duh križarskog pohoda protiv zla. “Rekao bih da se godinu dana nakon 11. rujna osjećamo pomalo razočarani prijatelji Sjedinjenih Američkih Država, ali ipak uvijek prijatelji, te vjerujemo u kulturalne i moralne mogućnosti te velike zemlje, više nego u njezinu tehničku i vojnu premoć”, rekao je Borgomeo. “Ostajemo i dalje zahtjevni prijatelji, kao što je to prirodno kad se nekoga cijeni i kad mu je stalo do budućnosti čovječanstva”, zaključio je na kraju o. Pasquale Borgomeo, glavni direktor Radio Vatikana. (ika-sa/rv)