Zagreb, (IKA) – “Novi govor vjere kao odgovor na potrebe suvremenog čovjeka” tema je 51. teološko-pastoralnog tjedna otvorenog 25. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati u nazočnosti nadbiskupa i biskupa iz republika Hrvatske i BiH, apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Maria Roberta Cassarija, predstavnika drugih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica, predstavnika državne i gradske vlasti, profesora teologije te brojnih svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika. Trodnevni skup organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Riječi dobrodošlice sudionicima TPT-a na svečanosti otvaranja uputio je veliki kancelar KBF-a u Zagrebu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, rekavši da je to jedinstveni skup Katoličke Crkve u hrvatskome narodu na kojemu se otvaraju mogućnosti širenja spoznaja, razmjene iskustava, dijaloga i zajedništva. Izrazio je osobitu radost što na ovogodišnjem TPT-u kao ugledni gost i uvaženi predavač sudjeluje nadbiskup Salvatore Rino Fisichella, prvi predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije – novoga dikasterija Svete Stolice. Osvrnuvši se na temu TPT-a, kardinal Bozanić podsjetio je na riječi pape Benedikta XVI. kako nova evangelizacija nije “nova” u sadržajima već u nutarnjem poticaju otvorenom milosti Duha Svetoga koji je snaga novoga zakona Evanđelja i koji uvijek obnavlja Crkvu. Slijedeći Papine riječi, možemo reći kako je nova evangelizacija “nova” u traženju načina koji mogu odgovoriti na poticaje Duha Svetoga i koji su primjereni vremenu i prilikama. Ona je nadalje “nova”, jer je nužna i u zemljama koje su već primile navještaj Evanđelja. Iskreno se nadam da ćemo se i mi ovih dana slušajući i razmišljajući o novoj evangelizaciji prepoznati pozvanima da, kao pravi domaćini, iznosimo uvijek “novo i staro” iz bogate riznice poklada vjere, istaknuo je kardinal. Spominjući i u ovoj prigodi da će papa Benedikt XVI. pohoditi Hrvatsku i da će biti s nama u Zagrebu 4. i 5. lipnja, kardinal Bozanić rekao je da pohod nasljednika sv. Petra apostola “doživljavamo kao blagoslovljeni dar Providnosti našoj Crkvi i hrvatskom narodu u ovom posebnom trenutku naše povijesti”. Kardinal Bozanić pozvao je sve da se pojedinačno i u svojim zajednicama molitvom i na sve druge načine pripreme za Papin pohod.

Nuncij Cassari u pozdravu je istaknuo kako je jako važno što je ove godine gost na TPT-u mons. Fisichella, kojemu je nuncij uputio najljepše želje za uspjeh u službi koju mu je povjerio Papa za promicanje nove evangelizacije, “tako potrebne našoj Europi koja se udaljava od svojih vrijednosti i kršćanskih korijena”. Nuncij Cassari istaknuo je i da papa Benedikt XVI. pozdravlja taj skup i upućuje svakome pojedinačno kao i zajednicama iz kojih dolaze svoj blagoslov popraćen molitvom.
Veliki kancelar KBF-a u Sarajevu vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svom je obraćanju na šaljiv način prepričao jedno svoje iskustvo iz pastorala. On je prije dvadeset godina pripremao propovijed za misu u sarajevskoj katedrali pomalo iskompleksiran učenim ljudima oko sebe i pripremio je propovijed takvim rječnikom da bi na neki način mogao parirati učenim profesorima. Kad je nakon mise izišao iz katedrale susreo je kardiologa koji mu je rekao “Monsinjore, mi nismo studirali teologiju”. Kardinal je pocrvenio i tada je naučio da treba govoriti tako da ga ljudi razumiju.
Pozdravne riječi uputile su i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dijana Vican te prorektorica za studente i studije zagrebačkog Sveučilišta dr. Blaženka Divjak, a već tradicionalno s ovog studijskog okupljanja upućen je brzojav papi Benediktu XVI.
Otvarajući 51. TPT, dekan zagrebačkog KBF-a dr. Josip Oslić osvrnuo se na temu skupa te podsjetio da Crkva danas živi svoje evanđeosko i evangelizacijsko poslanje u kontekstu pluralne društvene stvarnosti u kojoj se susreće s rastućim problemima sekularizacije i s rastućim problemima relativizma, agnosticizma i skepticizma. Primijetio je da suvremeno društvo kao i Crkva danas stoje pred mnogobrojnim izazovima i pitanjima za koja se traže nova promišljanja i novi odgovori. U takvim okolnostima, Crkva se suočava sa sveprisutnim problemom “indiferentizma”. Taj se indiferentizam pokazuje i dolazi do izražaja na svim razinama čovjekova života, kako na društvenoj tako i na crkvenoj razini, rekao je dr. Oslić, pojasnivši da se na društvenoj razini taj “indiferentizam” zrcali u čovjekovoj ravnodušnosti prema tradiciji, prema društvenim institucijama, u nedovoljnoj angažiranosti za opće dobro, a na crkvenoj razini on se pojavljuje u formi religiozne i vjerničke ravnodušnosti prema Crkvi kao instituciji, u ravnodušnosti prema liturgijskim obredima kao i prema različitim religioznim i vjerskim sadržajima u cjelini. Dr. Oslić istaknuo je da bi u sklopu nove evangelizacije, ili u sklopu jednog novog govora vjere, značajan naglasak trebalo staviti na zauzeto i življeno slavljenje sakramenata, posebice na slavljenje euharistije u župnim zajednicama. Takvom življenom slavljenju sakramenata u župama trebala bi prethoditi sustavna župna kateheza, koja na temelju navještaja posreduje zapisanu, a onda i izgovorenu radosnu vijest Evanđelja, rekao je dr. Oslić, istaknuvši da bi upravo zbog toga govor življenja sakramentalnosti Crkve u župnim zajednicama i stavljanje naglaska na važnost i potrebu obnove župne kateheze, trebao stvoriti upravo one okvire i pretpostavke na temelju kojih bi se mogao otvoriti prostor za govor o novoj evangelizaciji koji Crkvu navještaja preobražava u Crkvu svjedočenja.