Zagreb, (IKA) – U uvodnom tekstu siječanjske kršćanske obiteljske revije Kane, Josip Grbac piše o poučku Wikileaksa. Podsjeća kako objavljeni dokumenti pokazuju da je diplomacija ustrojena tako da uvijek onaj jači ima pravo. Onaj koji je jači prisvaja sebi prava koja idu od nametanja drugomu kakvu će državnu politiku voditi, pa sve do toga da diplomati one jače strane bez pretjerana ustručavanja prisvajaju sebi pravo suditi o nekim moralnim vrlinama i nepodopštinama drugih. No, autor upozorava kako serija objavljenih dokumenata nije izazvala pretjerane reakcije u Hrvatskoj, čemu vidi dvojak razlog. S jedne strane kao mala zemlja opterećena problemima, nismo odveć zanimljivi globalnim igračima, a drugi razlog je možda i u tome što je hrvatska javnost uvelike naviknuta na netransparentnost u svim sferama života, pa tako i u diplomaciji.
U svojoj kolumni Stjepan Baloban ponovno postavlja pitanje “Borba protiv korupcije i(li) politički obračun?” Na početku konstatira, kako je u Hrvatskoj prevladavaju kriminal i korupcija. Autor pita, ponavlja li se situacija, da ‘politika kolo vodi’, a sudstvo je u njezinoj službi namjesto da bude iznad politike, to jest neovisno o različitim pritiscima. Baloban ističe, kako se dobiva dojam da se u Hrvatskoj gotovo ne trebaju voditi sudski procesi jer se ionako unaprijed zna pravorijek sudstva. U svemu tome, prevažno je pitanje ‘što se događa u srcima i mislima običnoga čovjeka’.
Teološko razmišljanje na temu “Razdor u čovjeku – uzrok svih nereda” potpisuje Tonči Matulić. “Sve što postoji postoji radi ljudske osobe. Samo je ljudska osoba samosvrhovito biće. Odatle bitna razlika u vrijednosti i dostojanstvu ljudske osobe, s jedne, te obitelji i društva, s druge strane”, upozorava Matulić.
Sugovornik Kane je banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je u 25 godina svoje biskupske službe postao simbol borbe za prava malih i obespravljenih ljudi i glasom često ušutkavanih i prognanih, banjolučkih katolika. U razgovoru “Ima li još igdje humanista?” predstavlja aktualne prilike i stanje Crkve u svojoj biskupiji, s posebnim naglaskom na probleme vezane uz povratak, te govori o duhovnoj i materijalnoj obnovi. “Nebrojeno puta sam osobno preklinjao hrvatske i međunarodne političare da se ‘smiluju’ banjolučkim Hrvatima, koji su za vrijeme rata, predvođeni svojim svećenicima, jer su ih političari izdali, pokazali nadljudsku miroljubivost i spremnost na suživot u poštovanju i pomaganju drugima i drukčijima”, istaknuo je biskup Komarica u razgovoru u kojemu se pita: “Ima li koga među vama da se glasnije javi u obranu ovdašnjih (ali ne samo ovdašnjih) obespravljenih ljudi? Ima li igdje još kršćanskih ili nekršćanskih humanista?”
Sugovornik Kane je i fra Andrija Zirdum koji predstavlja zbirku Žeravac.
Uz Dan bolesnika, Kana donosi prilog o fra Mati Tadiću, župnom vikaru u Tomislavgradu koji je i sam iskusio okrutnu bolest. Aktualnu temu “Europska unija i vjerske zajednice” u svom prilogu obrađuje Hrvoje Špehar. Kana donosi i prilog u spomen na svog dugogodišnjeg suradnika Krstu Cviića. U rubrici “Svetac mjeseca” predstavljen je sv. Hilarije, biskup, crkveni naučitelj i zaštitnik od zmija.
I u ovom broju Kane nalazi se nekoliko tema vezanih uz odgoj. O odnosima u obitelji, tj. o podjeli roditeljskog autoriteta, piše Snježana Kirinić, a tu je i prilog o odgoju za medije s naglaskom kako je obitelj presudna za medijski odgoj. Također se može pročitati i nekoliko priloga o ekološkim temama, kao i o novim izdanjima Kršćanske sadašnjosti.