Istina je prava novost.

Papa primio rimske redarstvenike

U svijetu se zamjećuje nedostatak moralnoga konsenzusa a slijedom toga i temeljne strukture za suživot ne uspijevaju u cijelosti ispuniti svoju zadaću, stoga su mnogi u napasti misliti da su određene snage za obranu građanskog društva osuđene na neuspjeh, istaknuo Papa

Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 21. siječnja upravitelje i djelatnike rimske policije. Kao rimski biskup svima je zahvalio na službi koju obavljaju za Vječni Grad, da se može živjeti u miru i sigurnosti. Unatoč novim nadama i mogućnostima, u svijetu se zamjećuje nedostatak moralnoga konsenzusa a slijedom toga i temeljne strukture za suživot ne uspijevaju u cijelosti ispuniti svoju zadaću, stoga su mnogi u napasti misliti da su određene snage za obranu građanskoga društva osuđene na neuspjeh. Pred tom smo napašću poglavito mi, kršćani, odgovorni pronaći novu odlučnost u ispovijedanju vjere i unaprjeđivanju dobra da bi hrabro bili uz ljude u njihovim radostima i patnjama, u sretnim i tamnim časovima zemaljskoga života, kazao je Sveti Otac.
Osvrćući se na svakodnevni život, Papa je rekao da se u današnje doba pridaje velika važnost subjektivnoj dimenziji ljudske osobe, istaknuvši pritom kako se ne smije zaboraviti da je dostojanstvo ljudske osobe u njezinu odnosu s Bogom. Pozornost je prema subjektivnoj dimenziji po sebi vrlo dobra jer se ističe vrednote ljudske savjesti, ali u tome se i krije velika opasnost jer se u modernome svijetu učvrstilo ograničeno shvaćanje savjesti, a to je da je pojedinac mjerilo svega, svatko bi dakle imao svoju istinu i svoj moral, objasnio je Papa.
Posljedica takvoga viđenja savjesti jest da se vjera i moral ograniče u okvir subjektivnoga, da ih se smatra nebitnima za javni život i tako ih se isključi iz javnoga i građanskog života; premda društvo pridaje veliku važnost pluralizmu i snošljivosti ipak se religija postupno isključuje iz društva i želi se ograničiti njezin utjecaj na ljudski život, rekao je Benedikt XVI., objašnjavajući kršćansko shvaćanje savjesti.
Za kršćanina je pravo značenje savjesti čovjekova sposobnost da prizna istinu i, još prije, mogućnost da osjeti njezin poziv, da je traži i nađe. Potrebno je da se čovjek zna otvoriti istini i dobru, da ih može svjesno i slobodno prihvatiti. Ljudska je osoba, uostalom, izraz nacrta ljubavi i istine: Bog ju je isplanirao s njezinom unutarnjošću, savješću da u njoj otkrije odrednice kako očuvati sebe i ljudsko društvo, ustvrdio je Sveti Otac.
Novi izazovi, koji se pomaljaju na obzoru, zahtijevaju susret Boga i čovjeka, da društvo i javne ustanove ponovno nađu svoju “dušu”, duhovne i moralne korijene, da učvrste uporišne etičke i pravne vrednote, dakle i političko djelovanje. Kršćanska vjera i Crkva stalno promiču opće dobro i cjeloviti ljudski razvoj. Sama vjerska služba i duhovna potpora koje, prema važećim zakonima, država i Crkva pružaju osoblju državne policije svjedoče trajnu plodnost ovoga susreta, rekao je Benedikt XVI.
Govoreći o posebnosti Vječnoga Grada, Papa je istaknuo da su javni službenici pozvani dati dobar primjer pozitivne i plodne uzajamnosti između zdrave laičnosti i kršćanske vjere. Učinkovitost vaše službe zapravo je plod usklađenosti između profesionalnosti i ljudskih kvaliteta, između osuvremenjivanja sredstava i sigurnosnih sustava i ljudskih vrlina, poput strpljivosti, ustrajnosti u dobru, žrtvovanja i spremnosti slušanja. Sve je to, ako je dobro usklađeno, u korist građana, naročito osoba u teškoćama. Neka vam čovjek uvijek bude na prvome mjestu, da svi mogu živjeti istinskim ljudskim životom. Kao biskup Rima, pozivam vas da čitate i meditirate Riječ Božju, da u njoj nalazite izvor i nadahnuće svoga djelovanja, zaključio je Benedikt XVI.