Dubrovnik, (IKA) – Prva tribina ciklusa “Ususret sv. Vlahu” održana u četvrtak 13. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u samostanu sv. Klare u Dubrovniku bila je posvećena dubrovačkom znanstveniku isusovcu Ruđeru Boškoviću u povodu 300. obljetnice njegova rođenja. Središnje popularno-znanstveno predavanje “Mašta i znanost u svemiru” održao je znanstveni savjetnik u Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu i predsjednik Hrvatskoga astronomskog društva dr. Slobodan Danko Bosanac. Tim predavanjem otvorena je Godina Ruđera Boškovića koju je tog dana proglasila Vlada Republike Hrvatske.
O životnom putu Ruđera Boškovića na tribini je govorio isusovac Pero Nikolić. Istaknuo je kako se Ruđer rodio u obitelji koja je dala veliki doprinos hrvatskoj kulturi i po drugim njezinim članovima. Ruđer je rođen 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku kao sedmo dijete majke Pave Bettere i oca Nikole Boškovića. Majčina obitelj vuče podrijetlo iz Italije, a očeva iz Orahovog Dola u istočnoj Hercegovini. Školovao se u Dubrovniku, a s četrnaest i pol godina otišao je u Rim kako bi stupio u Družbu Isusovu poput starijeg brata Bara. Za svećenika je zaređen 1740. godine, postao je profesor na Rimskom kolegiju, te je pisao i objavljivao znanstvene rasprave iz astronomije, mehanike, matematike, optike, i sl. Postajući poznat po svojoj stručnosti u ondašnjim znanstvenim krugovima putuje po cijelom svijetu držeći predavanja, obavljajući mjerenja i baveći se istraživačkim radom. Ukidanje Družbe Isusove od strane pape Klementa XIV. 1773. godine Ruđeru je teško palo jer je ostao bez reda kojemu je pripadao. Nastavio se baviti znanstvenim radom, te je umro u Milanu 13. veljače 1787. godine.
Veliki opus Ruđera Boškovića bio je posvećen istraživanju svemira, a njegova veličina upravo je u tome što je zakon gravitacije poopćio na svu materiju, istaknuo je dr. Bosanac. Govoreći o odnosu mašte i znanosti, predavač je ustvrdio da mašta postavlja pitanja, a znanost ide istraživati kako na ta pitanja dati odgovore. Istaknuo je kako je znanost primarno metoda, a ne toliko sveukupno znanje. Objašnjavajući simboliku koju je čovječanstvo oduvijek davalo nebeskim tijelima i pojavama, dr. Bosanac istaknuo je kako su znanstvena istraživanja posljednjih stoljeća u velikom dijelu pokazala da je istina o tim tijelima drugačija te tako raspršila iluzije koje su ljudi imali. Tako da se danas primjerice zna da je Sunce, simbol snage i nade, izuzetno opasno, puno eksplozija i nimalo miroljubivo. Suočeno s gubitkom i ostalih iluzija o svemiru čovječanstvo još nema odgovor na pitanje koje mašta postavlja: Zašto je svemir toliko velik, a naš život ograničen na Sunčev sustav?
Prvoj tribini nazočili su i ovogodišnji festanjuli Vlaho Kulišić i Nikola Miloslavić s mons. Tomom Lučićem, rektorom crkve Sv. Vlaha. Voditelj tribine bio je ravnatelj dubrovačke klasične gimnazije mr. don Bernardo Pleše.
Predavanje na tribini “Ususret sv. Vlahu” bilo je istodobno završetak dvodnevnog projekta “Noć pod zvijezdama u Dubrovniku” koji je u Godini Ruđera Boškovića organizirala Biskupijska klasična gimnazija “Ruđera Boškovića”u Dubrovniku u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića u Zagrebu, Gradom Dubrovnikom i Hrvatskim astrofizičkim društvom. Tijekom dviju noći, 12. i 13. siječnja, u Dubrovniku su, na Brsaljama i Trgu oružja, bili postavljeni teleskopi kroz koje su građani Dubrovnika mogli promatrati noćno nebo. U četvrtak 13. siječnja teleskopi su po danu bili postavljeni na Stradunu pa su svi znatiželjnici mogli promatrati Sunce, a za učenike dubrovačkih srednjih škola i studente dr. Bosanac je u dvorani Ivana Pavla II. održao predavanje o tajni gravitacije.