Zagreb, (IKA) – Kršćanski akademski krug (KRAK) održao je 22. prosinca predbožićni okrugli stol o temi “Jaram korupcije kao ropski uteg hrvatske današnjice”. Susret je priređen u sklopu ciklusa skupova nazvanog “Srijedom u sridu”. Okupljene je na početku pozdravio počasni predsjednik Kruga Ivan Supičić, a Dan Đaković je zatim predstavio sudionike i vodio okrugli stol.
Đuro Vidmarović, govoreći o korupciji kao o društvenom fenomenu, istaknuo je da je ona puno šira od samih financijskih zloporaba. Korupcija je svaki oblik zloupotrebe javne službe za vlastite ciljeve ili sebi na korist. Ona nije nastala nedavno, jer već Aristotel i Platon govore o korupciji kao o velikom društvenom problemu. Crkva je naziva moralnim zlom, a psiholozi i sociolozi u korupciji vide patološku pojavu koja razara društvo iznutra. Svako povijesno vrijeme i svaka društvena sredina imaju neki svoj oblik korupcije, ali svima je zajedničko stavljanje vlastitih interesa ispred onih društvenih. Predavač je govorio i o zakonima koji predviđaju sankcioniranje brojnih oblika korupcije, ali čini se da se samo neki oblici te pojave doista i progone. Lobiranje nije ništa drugo doli legalna korupcija, nagodbe sa svjedocima pokajnicima također su oblik korupcije, odavanje službene ili državne tajne od strane nositelja javnih službi također je koruptivno postupanje, ali i samo novinarsko pribavljanje dokumenata o korupciji isto tako poseže za korupcijom da bi došlo do optužujućih materijala. Svaki čovjek je dužan boriti se protiv te kuge društva, zaključio je predavač.
Alen Tomić, parafrazirajući Hegela naslovio je svoje izlaganje “Noći u kojima su sve krave crne…”. Konstatirao je da se korupcija javlja u razvijenom demokratskom i slobodarskom društvu, a preduvjeti za njen procvat su osobni standard ljudi i slobode. Tamo gdje nema kupovne moći, nema niti kupovine privilegija, diploma, radnih mjesta, političkih položaja ili povlastica različitih vrsta. Govoreći o korupciji kao o filozofiji i stilu života, Branko Sekulić istaknuo je da je ona bila vidljiva već davno prije, ali svi su redovito zatvarali oči pred tim kriminalom. Novac je oborio i Boga i čovjeka, zauzevši njihovo mjesto i zavladavši svime, pa i samim čovjekom. Cijeli svijet je postao kapitalistički i svime upravljaju velike korporacije, a važno sredstvo širenja njihove moći upravo je korupcija. Predavač je istaknuo da ne želi živjeti u miru s takvim svijetom, nego se aktivno suprotstavlja svakom obliku koruptivnog ponašanja. Dražen Zetić, organizator okruglog stola, u svom izlaganju hamletovski se zapitao što je trulo u državi Hrvatskoj? Filantropija i altruizam su zamrli, a mržnja cvjeta. Homo sapiens tvrdi da je svjestan samoga sebe, a nije svjestan tumora korupcije koji ga razara. Korupcija je prisutna svugdje, kod najmanjeg trgovca i u vrhu vlasti. U Hrvatsko je tijekom posljednjih 20 godina bilo dosta promjena, ali naslijeđeni mentalitet ljudi teško se mijenja. Bogec, kmet Krste Hegedušića još strpljivo čeka da Lijepa naša konačno procvjeta i da on bude slobodan od jarma koji ga veže. O korijenima korupcije u Hrvatskoj govorio je Gordan Črpić. Prisjetio se razgovora sa Željkom Mardešićem o toj temi. U Jugoslaviji je vladala strukturalna korupcija, ali u pogledu korupcije nije se puno toga promijenilo ni u Hrvatskoj, istaknuo je Črpić. Spomenuo je istraživanje Marijana Valkovića, provedeno od 1997. do 1999., koje je pokazalo da i među studentima, dakle među novijom generacijom, vlada sklonost lakom prihvaćanju koruptivnog ponašanja zbog koristi. Ta generacija studenata danas vodi hrvatska poduzeća. Slaba točka u borbi protiv korupcije je i hrvatsko zakonodavstvo. Ono često propisuje ideale, a zanemaruje realnost života i ne brine se za to da se osigura sve što je potrebno za stvarno provođenje zakona. U raspravi je konstatirano da je u svijetu, pa tako i kod nas, ipak puno više dobra, nego korupcije, ali ona nam smeta pa o njoj često govorimo i pišemo kritički, tako da se o razmjerima korupcije ipak stječe pogrešna slika.