Zagreb, (IKA) – U sklopu božićnog susreta Matice hrvatske 2010. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu predstavljena je 21. prosinca knjiga Bartola Kašića “Izbor iz djela”. Riječ je o djelu objavljenom u biblioteci “Stoljeća hrvatske književnosti” kao knjiga 103. od osnivanja biblioteke godine 1995.
Osvrt na knjigu s posebnim naglaskom na Kašićevu Bibliju dao je prof. dr. Ivan Golub. Knjiga je sazdana od više slojeva koji odgovaraju polifonom stvaralaštvu Bartola Kašića. Prvi sloj donosi izbor iz Kašićeve Biblije i liturgijskih knjiga. Izbor nikad nigdje nije lak, izbor tekstova iz Biblije pogotovo, pa sam kao bibličar i književnik sa znatiželjom pristupio spomenutom sloju, rekao je dr. Golub. Dr. Darija Gabrić-Bagrić izabrala je književno ponajljepša i teološki važna mjesta iz Kašićeve Biblije. Iz Kašićeva Rituala Rimskoga unutar bogate rukoveti nalazi se “Oče naš” koji je gotovo do u riječi onakav kakav mi danas molimo. Izbor pak iz Kašićeva Lekcionara pruža nam priliku da usporedimo Kašićev prijevod biblijskih mjesta u Lekcionaru s prijevodom u samoj Kašićevoj Bibliji, rekao je dr. Golub te se potom osvrnuo na značaj prijevoda Svetog pisma s posebnim naglaskom na prijevod Kašićeve Biblije. Iznio je mnoge zanimljivosti vezane uz nastanak samog prijevoda, razloge “za”, ali i one “protiv” koji su prevagnuli. Iz Zagreba je 1633. bila krenula inicijativa da se zaustavi tiskanje Kašićeve Biblije, no u istom tom Zagrebu je 1978. pokrenuta inicijativa da se objavi Biblija Bartola Kašića. Zagrebački biskup Franjo Ergelski, prvi u nizu zagrebačkih biskupa s imenom Franjo, piše pismo Svetom oficiju, da se zaustavi tiskanje Kašićeve Biblije, a po nalogu toga zagrebačkoga biskupa Papi piše i njegov pomoćnik-koadjutor zagrebački biskup Ivan Tomko Mrnavić, da se uopće ne tiska Kašićeva Biblija. Zagrebački biskup Franjo Ergelski zaustavio je svojim pismom prije više od 350 godina tiskanje Kašićeva prijevoda Svetoga pisma na hrvatski. Možda neposredno ili posredno i posve obustavio. Peti pak u nizu zagrebačkih biskupa i nadbiskupa imenom Franjo, naime kardinal Franjo Kuharić, napisao je popratno slovo Kašićevoj Bibliji koja je izašla u jubilejskoj svetoj 2000. godini. Upravo zagrebački pak teolozi dali su presudni prinos objavljivanju Kašićeve Biblije. Igre Božje providnosti ili ispravci povijesnih nedaća. Deus ludens. Deus ridens, zaključio je dr. Golub, te upozorio na još jednu znakovitost. Matičino djelo objavljuje se u godini se navršava 435 godina od rođenja, te 360 godina smrti Bartola Kašića.
Potpredsjednik Matice hrvatske i urednik edicije akademik Stjepan Damjanović istaknuo je kako je edicija u kojoj je knjiga objavljena usmjeravala priređivačicu da prednost da književnom Kašićevu djelu, originalnom i prijevodnom. Ona je to iskoristila da i širem čitateljskom krugu posvijesti da se zasluge velikoga Pažanina nipošto ne iscrpljuju u inače prevažnoj gramatičarskoj djelatnosti, rekao je.
Priređivačica knjige dr. Darija Gabrić-Bagarić kratko se osvrnula na rad i prikupljanje građe koja se nalazi razasuta od Vatikanske do samostanskih knjižnica. Podsjetila je i kako se do godine 1952. pisalo o Kašiću, a onda nastaje zatišje do sedamdesetih godina, da bi potpuno izašao iz zaborava devedesetih godina. Sama se istraživanjem Kašićeva djela bavi tridesetak godina, no istaknula je kako još uvijek postoje djela koje čekaju istraživače.
Akademik Josip Bratulić pozvao je okupljene da se u nastupajućoj godini nastoje držati onoga što je Kašić svojim jezikom u svojim tekstovima zapisao.