Zagreb, (IKA) – Knjiga gospićko-senjskoga biskupa Mile Bogovića “Žao mi je naroda” predstavljena je u četvrtak 9. prosinca u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Urednik izdavačke kuće Alfa mr. Božidar Petrač, koja je knjigu i objavila, istaknuo je kako je u njoj izrečena mudrost i promišljanje koje rijetko susrećemo. Biskup na medijskom poprištu često osporavan, usudio se izgovarati riječi koje se drugi nisu usudili izricati. Knjiga “Žao mi je naroda” donosi tekstove njegovih razgovora, izjava i različitih intervencija u kojima se očituje beskompromisnost, čvrsti moralni stavovi i nepokolebljiva vjera u istinu i dobrotu kao dvije stožerne kreposti koje u današnjem svijetu najčešće izazivaju prezir i odbacivanje, rekao je mr. Petrač.
Priređivač knjige dr. Ivan Bežen rekao je kako je knjiga nastala u povodu deset godina mons. Bogovićeva biskupstva u Gospićko-senjskoj biskupiji. Dr. Bežen naveo je tri razloga zbog kojih je smatrao da treba prikupiti biskupove medijske istupe.
Prvi razlog što je posljednjih deset godina biskup Bogović sigurno jedan od medijski najeksponiranijih hrvatskih biskupa, te se može reći da je bio autentičan tumač najvažnijih političkih, socijalnih i vjerskih zbivanja s gledišta Katoličke Crkve kao jedne od ključnih snaga hrvatskoga društva. Drugi je razlog njena dokumentacijska vrijednost za povijesna zbivanja i prvih deset godina Gospićko-senjske biskupije, te izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Treći je razlog slika Bogovića kao svećenika, biskupa, znanstvenika, ali i misionara općeg duhovnog preporoda u Hrvatskoj.
Glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić istaknuo je kako su u knjizi dotaknute bezbrojne teme koje je biskup Bogović podupirao i osporavao. Mons. Miklenić posebno se osvrnuo na četiri crkvena projekta biskupa Bogovića. Ova knjiga svjedoči da je mons. Bogović uspio podići Gospićko-senjsku biskupiju na svoje noge i biskupija puno znači i za vjernike i za hrvatski narod kako u Lici, tako i za ukupni hrvatski narod. Drugi projekt je oživljavanje vjernika laika u Katoličkoj Crkvi. On je bio od HBK postavljen na čelo Vijeća za laike. Vrlo brzo došla je do izražaja spremnost, te je 2001. godine organizirao dva skupa o organiziranom laikatu u Hrvatskoj, a potaknuo je i rad Ureda za laike. Treći projekt je svijest kako je potrebno iskazati zahvalnost hrvatskim mučenicima na primjeran, dostojanstven način. Četvrti projekt, koji je u začetku, je da se pobijenima krajem II. svjetskog rata i neposredno nakon rata makar iskaže ta počast, da imaju svoj grob i to na Krbavskom polju, gdje već počivaju kosti tolikih mučenika koji su dali život da ne samo obrane Hrvatsku, nego i Europu. Sva ta četiri projekta pokazuju da biskup u jednoj maloj biskupiji može puno učiniti, zaključio je mons. Miklenić.
Književnik Hrvoje Hitrec istaknuo je da je mons. Bogović u posljednjih deset godina postao pojmom modernoga biskupa, polemičara koji zna artikulirati ideje i misli naroda. Tekstovi u ovoj knjizi su zapravo kronika posljednjih deset godina hrvatske povijesti, vrelo za buduće povjesničare koji će o tom razdoblju pisati s distancom, a neće moći zaobići povjesničara koji to nije činio s distancom, nego je reagirao munjevito i događajima davao točnu ocjenu i točnu dimenziju sažeto, točno beskompromisno u skladu sa stajalištima kršćanskog nauka, rekao je Hitrec.
Na kraju se okupljenima obratio i biskup Bogović, prokomentiravši kako bi danas možda neke stvari popravio, no i danas bi isto rekao i o događajima i ljudima.