Zagreb, (IKA) – Knjiga Borisa Graljuka “100 godina ukrajinske grkokatoličke župe Lipovljani” predstavljena je u četvrtak 9. prosinca u dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.
Organizatori predstavljanja bili su Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, Vukovar, Grkokatolička župa Bezgrešnog začeća presvete Bogorodice, Lipovljani, Kulturno prosvjetno društvo Ukrajinaca “Karpati”, Lipovljani i Ukrajinska zajednica grada Zagreba.
U pozdravnoj riječi križevački biskup Nikola Kekić istaknuo je važnost tog izdanja, jer je to prva knjiga-monografija o nekoj župi u sklopu Križevačke eparhije. Zahvalio je autoru za njegovo “duhovno-kulturno dijete”, te ga potaknuo na nastavak rada na sličnim izdanjima o drugim grkokatoličkim župama u Hrvatskoj, za što je zasigurno dobra baza i arhiv Križevačke eparhije. O. Vasilj Krenj, sadašnji župnik grkokatoličke župe u Lipovljanima, kratko se osvrnuo na sam nastanak monografije, te današnje djelovanje župe. Dr. Zvonimir Kurečić uvodno je pojasnio sam pojam župe, potom župe u okviru jedne biskupije, odnosno eparhije, te na kraju o crkveno-pravnom značenju grkokatoličke župe Lipovljani. Osnivač župe bio je križevački biskup Julije Drohobecki. Monografija spominje i prijateljske odnose zagrebačkih biskupa i metropolita koji su prigodom pastirskih pohoda rimokatoličkoj župi sv. Josipa u Lipovljanima redovito svraćali i u grkokatoličku župu. Osobito se tu spominju bl. Alojzije Stepinac i kardinal Franjo Kuharić.
Govoreći o samoj župi, dr. Kurečić istaknuo je kako je ona obredna župa na području stare Zagrebačke biskupije, a čine ju potomci Ukrajinaca koji su došli na to područje krajem 19. i početkom 20. st. Kako su gotovo svi članovi župne zajednice u Lipovljanima po narodnosti i jeziku Ukrajinci, vjerski život i vjerski obredi uglavnom se obavljaju prema obredu kako to čini ukrajinska Crkva, dakle bizantsko-slavenskom obredu. Mnogi drugi običaji su kakvi su bili u Galiciji od kuda su došli Ukrajinci na ovo područje. Dr. Kurečić istaknuo je kako je stoga riječ o jednoj obrednoj župi koja u nekim dijelovima, tj. liturgijski ima svoje vlastitosti drugačije od Rusina i Hrvata Žumberčana, no to je dio jednoga bizantskoga obreda. Tako s jedne strane imamo obavljanje obreda na ukrajinskom jeziku, a s druge strane crkveno-pravna pripadnost župe je Križevačkoj eparhiji koja je u sastavu Zagrebačke metropolije, rekao je dr. Kurečić.
Dr. Jevgenij Paščenko s katedre ukrajinistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako knjiga govori o povezanosti Crkve i naroda, te je njemu posebno zanimljiva u kreiranju povijesti ukrajinistike u Hrvatskoj.
Na kraju se okupljenima obratio i sam autor Boris Graljuk, prof. arh. Istaknuo je, kako je knjiga nastala u duhu plemenite zamisli o. Jaroslava Leščešena, donedavnog dugogodišnjeg župnika grkokatoličke župe u Lipovljanima, da se napiše primjeren prikaz stogodišnjeg puta ukrajinske grkokatoličke zajednice u Lipovljanima i njenom okruženju. Temeljna vodilja u izradi koncepcije knjige je Kronika grkokatoličke župe Lipovljani koju je počeo voditi župnik o. Bogdan Miz godine 1933., a nastavili su je voditi kasniji župnici i dušobrižnici. Bile su to godine izrastanja i godine procvata, ali i godine velikih stradanja, kušnji, sumnji, neimanja, pa opet godine ponovnog izrastanja. No, požrtvovnim i harmoničnim djelovanjem vjernika, župnika i biskupa grkokatolička župa u Lipovljanima postoji crpeći snagu iz duhovnih i tradicijskih vrijednosti svog obreda i ukrajinskoga nacionalnog identiteta. U glazbenom dijelu susreta sudjelovale su članice zbora grkokatoličke župe iz Lipovljana i KPD Ukrajinaca “Karpati”.