Đakovo, (IKA/TU) – Povjerenstvo za liturgijski pastoral Đakovačko-osječke nadbiskupije, prvi puta organiziralo je seminar za izvanredne djelitelje pričesti koji je 4. prosinca održan u prostorima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Povjerenik toga pastorala vlč. Josip Filipović rekao je da je stotinjak izvanrednih djelitelja pričesti potvrđeno u Nadbiskupskom ordinarijatu, a cilj seminara bio je da se upoznaju sa sadržajem i poviješću svoje službe te praktičnim smjernicama u duhu II. vatikanskog sabora i II. biskupijske sinode đakovačke i srijemske.
Prvo predavanje održao je đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić i izložio teološki značaj euharistije, izvora kršćanskoga života. Izvanrednim djeliteljima pričesti, službenicima euharistije, istaknuo je obvezu takvoga života koji im omogućuje da prvo sami blaguju Krista, a potom Tijelo Kristovo dijele i drugima.
U župnim zajednicama u kojima postoji pastoralna potreba sinodski dokumenti Druge biskupske sinode đakovačke i srijemske sugeriraju oživljavanje akolitske službe i službe izvanrednog djelitelja pričesti, a razliku navedenih službi pojasnio je doc. dr. Zvonko Pažin, profesor liturgike na KBF u Đakovu.
Službu akolita podjeljuje biskup, ona je trajna, a kroz povijest se podjeljivala bogoslovima kao niži stupanj do primanja sakramenta svetoga reda. Takva tradicija ostala je do danas u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, premda je moguće da akolitat prime i laici, ali samo muškarci.
Izvanredni djelitelji pričesti mogu biti i muškarci i žene, a služba je utemeljena u Katoličkoj Crkvi godine 1973. dokumentom Immensae caritatis, rekao je Pažin. Svoju službu oni obavljaju većinom uz svećenika kada na misi sudjeluje veliki broj vjernika ili ukoliko se predvoditelj misnoga slavlja nađe u velikoj poteškoći.
Djelitelji se nikada ne pričešćuju sami, već ih pričešćuje svećenik, a oni tek potom uzimaju posvećene čestice i podjeljuju ih ostalim vjernicima. Izvan misnoga slavlja služba djelitelja može obuhvatiti i pričešćivanje bolesnika te starih i nemoćnih u njihovim domovima, ali na ovim područjima to se još ne prakticira, iznio je predavač.
Uz pobožnost, dostojnost, urednost i pristojno odijevanje, vlč. Robert Farkaš je uime Povjerenstva za liturgijski pastoral u trećem izlaganju istaknuo kako se u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji nastoji uvesti praksa po kojoj izvanredni djelitelji pričesti za vrijeme svoje službe trebaju biti odjeveni u osnovno ruho liturgijskoga službenika.
Prema Općoj uredbi Rimskoga misala to osnovno ruho čini alba – duga bijela haljina, kojom se želi očitovati ozbiljnost navedene službe te uzvišenost misnoga slavlja. Odijevajući albu izvanredni djelitelji pričesti prekrivaju uobičajenu odjeću i postaju svjesni da ne čine nešto svakodnevno, već u ruke uzimaju i drugima podjeljuju Krista, najveću svetinju Katoličke Crkve, istaknuo je Farkaš.
Susret je nastavljen radom u skupinama, a prisutni su imali priliku razmijeniti iskustva te u plenumu dobiti odgovor na osobne dvojbe i nejasnoće.

.