Proglašenje svetima 120 kineskih mučenika u nedjelju 1. listopada prošlo je u znaku žestokih prosvjeda kineskih službenih vlasti. Unatoč tome papa Ivan Pavao II. istaknuo je kako su novoproglašeni sveci “univerzalni model hrabrosti i zajedništva”, a zajedničko im je da su voljeli Kinu i Crkvu. Mučenici, njih 87 Kineza i 33 inozemna misionara, ubijeni su od 1648. do 1930. godine, a Sveta godina pravo je vrijeme da se istakne njihovo herojsko svjedočanstvo za Krista i Crkvu, upozorio je Sveti Otac na misi proglašenja na kojoj se okupilo oko 30.000 vjernika, većinom iz Tajvana i Hong Konga.
U propovijedi je Papa istaknuo kako su mučenici živjeli u teškim razdobljima kineske povijesti, a većina ih je ubijena za vrijeme Boksačkog ustanka 1900. koji je bio usmjeren protiv stranaca. Misa proglašenja nije vrijeme za davanje službenih prosudbi o tim razdobljima kineske povijesti, rekao je poglavar Katoličke crkve, jer se to može učiniti i u sklopu drugih prigoda. Proglašenje novih svetaca nije opravdanje kolonijalnih postupaka velikih sila, istaknuo je Papa na audijenciji 2. listopada, dodajući kako oni koji u radu misionara vide samo pogreške nisu objektivni. Ako su u njihovu misionarskome radu učinjene pogreške, molimo za njih oproštenje, rekao je Sveti Otac.
Na misi proglašenja Ivan Pavao II. je govorio o dubokom svjedočenju vjere kineskih mučenika, posebno 14-godišnje Anne Wang, koja je, prije nego što joj je odrubljena glava, svojim mučiteljima rekla: “Vrata raja svima su otvorena”. Naveo je i primjer 18-godišnjeg Chi Zhuzija, koji je, dok su ga živog derali, vikao: “Svaki komadić moga mesa i kapljica moje krve svjedoče da sam kršćanin”. Na kraju mise Sveti se Otac obratio svim kineskim vjernicima, koji su svečanost mogli pratiti putem Radio Vatikana, posvjedočivši kako dnevno moli za njih te rekavši kako zna da su duhovno prisutni na Trgu Sv. Petra i da podupiru kanonizaciju.
Kineske vlasti odmah su po kanonizaciju uputile žestoki prosvjed, smatrajući to proglašenje uvredom “kineskoj državi, vlastima, narodu i katolicima”. U prosvjedu se osporava svetost mučenika, te se ističe kako se radi o “lopovima i grešnicima”, koji nisu ubijeni zbog vjere nego zbog “pljački, silovanja i ubojstava” za vrijeme kolonijalne vlasti u Kini. Također se upozorilo kako će taj čin Svete Stolice ozbiljno ugroziti ionako napete odnose Svete Stolice i Kine.
Kritike kanonizacije započele su sredinom rujna kad su kineske vlasti započele ispitivati razloge zbog kojih će se proglašenje održati baš na dan kineskoga nacionalnog praznika kojim se slavi revolucija. Kineski mučenici bili su u dobi od 7 do 79 godina kad su ubijeni, a većina ih je život izgubila u Boksačkom ustanku, kojeg komunističke vlasti slave kao nacionalno osvješćivanje u borbi protiv kolonijalizma. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Sun Yuxi istaknuo je kako su oni pogubljeni ne zbog vjere, nego kršenja kineskih zakona u doba imperijalne invazije na Kinu, dodavši kako vlasti u Pekingu kanonizaciju vide kao “izvrtanje istine i povijesti, te pohvalu imperijalizmu i porobljavanju miroljubivog kineskog naroda”. Na tu je izjavu odgovorio glasnogovornik Svete Stolice Joaquin Navarro Valls, istaknuvši kako se “zločini koje su počinili imperijalisti ne mogu pripisati mučenicima”, izrazivši istodobno “duboku tugu” zbog Sunovih riječi. “Tko bi mogao i pomisliti da bi Sveta Stolica kanonizirale počinitelje tolikih zločina?”, zapitao je Navarro-Valls.
Kineska patriotska crkva, koja djeluje uz strogu kontrolu i odobrenje vlasti, a odijeljena je od Svete Stolice, također je protivna kanonizaciji. U proglasu su zamjerili Papi što ih nije, kao mjesne biskupe, konzultirao u procesu za proglašenje svetima, a također i to što je sam čin zakazan na kineski nacionalni praznik. Mnogi biskupi strahuju da će kanonizacija promijeniti odnos kineskih vlasti prema katolicima pripadnicima Patriotske crkve, a pekinški biskup Michael Fu Tieshan poručio je vjernicima da u pitanju kanonizacije moraju stajati uz vlasti. Biskup koadjutor Hong Konga Joseph Zen Ze-kiun izjavio je kako je kineska vlada iskoristila tu kanonizaciju kako bi prisilila katolike u zemlji da iskažu solidarnost i lojalnost vlastima, rekavši kako se radi o velikoj tragediji za Crkvu u Kini. Biskup je izrazio i sumnju da stajalište biskupa Tieshana izražava stav svih kineskih patriotskih biskupa, jer zna da mnogi od njih ne bi nikada kritizirali Papu, premda su od njega službeno odijeljeni. Vatikanska misijska agencija Fides objavila je 28. rujna vijest kako je 57 biskupa i tajne i patriotske Crkve potpisalo peticiju Ivanu Pavlu II. tražeći od njega da kanonizira mučenike, a njihovu zahtjevu pridružili su se i biskupi iz Hong Konga i Tajvana.
U jeku sukoba oko mučenika, kineske vlasti objavile su postrožene propise o vjerskim aktivnostima stranaca u zemlji, u kojima se strance optužuje za prozelitizam, te im se zabranjuje unošenje vjerskih obilježja, predmeta i knjiga u zemlju, osim ako nisu za vlastitu uporabu. Iz Vatikana su ti propisi protumačeni kao novo nastojanje kineskih vlasti da u potpunosti kontroliraju vjerska zbivanja u zemlji. Istodobno je stigla i vijest kako se sljedba vlč. Moona širi Kinom i to uz potporu vlasti. Mnogi to tumače materijalnim razlozima, jer Moonova sljedba donosi novac u zemlju, te nepoznavanjem i nesnalaženjem vlasti koje ne razlikuju Moonove obiteljske i obrazovne pothvate od njegove vjerske djelatnosti. (ika-sv)