U nakladi Glasa Koncila i Udruge “Janjevo” iz Zagreba izišla je knjiga dr. don Mate Kolića “O raspravi između Erazma i Luthera o slobodnoj volji” objavljena u prigodi 90. obljetnice njegova rođenja. Dr. don Mate Kolić doktorsku je disertaciju pod naslovom “O raspravi između Erazma i Luthera o slobodnoj volji” obranio 1948. godine na Teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta Urbanijana “de propaganda fide”.
Djelo je po prvi puta na 470 stranica integralno objavljeno na latinskom jeziku, usporedno s hrvatskim prijevodom. Znanstvenom dijelu knjige dodan je i drugi dio koji sadrži više priloga koji će čitatelju pojasniti kako samu temu disertacije tako i orisati njezina autora.
Kako u recenziji ističe prof. dr. Kolarić: “U hrvatskoj teološkoj literaturi ovo djelo predstavlja prvi i pravi pionirski pokušaj da se prodre u osjetljivo teološko pitanje koje još i danas opterećuje ne samo teologe obiju zajednica, katoličke i protestantske, već i obje Crkve. Ova teološka studija ne samo da obogaćuje hrvatsku teološku literaturu i misao, već predstavlja i za neteološke stručnjake zanimljivu i korisnu literaturu. Za naše ekumensko vrijeme ovo djelo predstavlja i izazov kojem neće moći odoljeti vjernici koji žele još više upoznati dvije osobe, Erazma i Luthera, koje su svojim djelovanjem obilježile noviju povijest kršćanstva, kako katoličanstva tako i protestantizma”.
Recenzent prof. dr. Josip Oslić, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, primjećuje da je vrijednost djela što je pisano u kontekstu historijsko-doktrinarne perspektive te uočava činjenicu da Mate Kolić pokušava donijeti povijesnu rekonstrukciju rasprave između Erazma i Luthera obilno navodeći primarnu i sekundarnu literaturu, što djelu daje dodatnu težinu.
“Disertacija je također relevantna i za filozofsko tematiziranje problema slobodne volje. U tom smislu ovaj tekst predstavlja također dragocjeni prilog filozofskoj misli o čovjeku, osobito ukoliko imamo na umu da je, poglavito od Augustina, jedno od središnjih mjesta filozofskog tematiziranja čovjeka bio upravo problem slobodne volje”, zaključuje dr. Oslić.

Mato Kolić rođen je 24. prosinca 1920. godine u Janjevu. Godine 1930. nakon završenog trećeg razreda osnovne škole, odlazi iz Janjeva u Prizren, gdje nastavlja školovanje u sjemeništu. Godine 1940. upisuje se na KBF u Zagrebu, a 1941. nastavlja teološki studij u Rimu. U razdoblju od 1941. do 1952. boravi u Rimu gdje studira filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Urbanijana “de propaganda fide”. Kad su mu predstavnici ondašnje SFRJ u ambasadi odbili dozvolu za povratak u domovinu, dopuštenjem biskupa Smiljana Čekade nastavlja u Rimu studije te doktorira iz teologije. Po završetku studija morao je napustiti zavod “de propaganda fide” pa je primljen u hrvatski Zavod sv. Jeronima gdje je boravio od 1949. do 1952. Crkveno pravo doktorirao je na Papinskom sveučilištu sv. Ivana Lateranskog. Iz Rima odlazi u Novi Zeland 29. listopada 1952., gdje ostaje sve do 1997. kad se vratio u Hrvatsku. Posljednje godine života proveo je u svećeničkom domu u Šibeniku. Umro je 22. lipnja 2006.godine. (ika-vp/kj)

.