Livno, (IKA) – U Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru od 22. do 25. studenoga održan je Dan permanentne formacije i sabor Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa. Program je okupio 29 braće iz svih zajednica provincije.
Nakon liturgijskog, radni dio Dana permanentne formacije započeo je u utorak 23. studenoga ujutro uvodnom riječju o. provincijala Vinka Mamića, a nastavljen je predavanjima dr. Jadranke Garmaz na temu “Timskog rada”. U svome prvom predavanju splitska teologinja iznijela je biblijsko-teološke temelje timskoga rada.
“Danas se puno govori o timskom radu s polazištima i s ciljevima suvremenog menagementa i marketinga. Mi želimo ne previdjeti i kršćansku perspektivu”, istaknula je.
Polazeći od biblijske prapovijesti, predavačica je provela kroz cijelu svetopisamsku objavu, potvrđujući tezu o bitnoj obilježenosti osobe zajedničarskom dimenzijom. Već u Starome zavjetu razvidno je da je zajedništvo bogoslovna kategorija. U zajedništvu se slavi Boga, ostvaruje veza odgovornosti i ono je filter prihvatljivosti ponašanja pojedinca. U Novome zavjetu zajedništvo je plod komunikacije Radosne vijesti.
Očituje se kao Isusova metodologija i preporuka. Neizostavna je oznaka Crkve kao zajednice. Prepoznaje se kao jednakost, suradnja i korelacija. Ovu kategoriju snažno ističe i Drugi vatikanski sabor. Zajedništvo pretpostavlja odricanje od samodostatnosti, preuzimanje (su)odgovornosti, sposobnost kritike i još više samokritike te demokratično ostvarenje Božje volje.
“Suradnja s drugim nije naš hobi, nego naša daska spasenja (od našeg individualizma, egoizma)”. Pri svemu važno je razlikovati želju za zajedništvom od želje za istošću. Dok prva rađa životom i ide do padanja pred drugim i pranja njegovih nogu, druga rađa smrću kao što se vidi u slučaju Kajina.
U drugome predavanju, nakon odmora, dr. Garmaz sustavno je ukazala na važnost timskoga rada, predstavljajući njegove elemente i unutarnju dinamiku. Ukazala je na kvalitativne razlike između “radne skupine” i “tima”. Svaka skupina ljudi koja radi zajedno ne mora biti tim. Tim je obično skupina ljudi s komplementarnim znanjima i vještinama, koji rade zajedno jer tek zajedno mogu postići cjelinu, budući da nitko od njih pojedinačno ne može ostvariti cijeli potrebni spektar za postizanje cilja.
Kao temeljnu tezu timskoga rada istaknula je: “Tim sjajnih pojedinaca često je manje učinkovit od sjajnog tima prosječnih pojedinaca”. U timovima se oko zajedničkog složenog cilja ostvaruje suradnja u različitosti kompetencija, brže i produktivnije se dolazi do cilja, jednostavnije se prenosi znanje i iskustvo među članovima, razina odgovornosti je veća, manje se griješi i manja je razina stresa. Predavačica je predstavila vrste radnih timova i čimbenike koji utječu na grupnu izvedbu.
Najvažnije u timovima je znati zajednički cilj, što se izvršava, tko što čini i kako se radi zajedno. U stvaranju tima važnu ulogu ima upoznavanje, ali isto tako i kritična faza (storming) gdje članovi često tek preko konflikata dolaze do istine o svojim stvarnim mogućnostima. Kasnije slijedi normiranje, izvedba i završavanje. Pored toga, od velike je važnosti voditelj i ispravno preuzimanje timskih uloga. Među poteškoćama kod timskoga rada ističe se precjenjivanje samoga sebe, manjak komunikacije i neodgovornost.
U tijeku rasprave predavačica je podsjetila da kršćanski način timskoga rada podrazumijeva i bogoljubljem i čovjekoljubljem nadahnuto služenje i križ. Također je iz svoga bračnoga i obiteljskog iskustva istaknula vrijednost i korisnost svakodnevnog susreta i razgovora. Nasuprot tendencijama individualizma i zatvaranja potrebno je znati ugasiti TV, čuti jedni druge, čuti kritiku ali i pohvalu i tako graditi tim na kršćanski način.

U okviru tema Sabora provincije provincijal o. Vinko Mamić izvijestio je o nekim projektima provincije, osobito o mogućoj novoj zajednici u kontekstu poziva na opsluživanje pastorala župe, što je u fazi razmatranja, kao i o nastavku gradnje samostana u Splitu. Gradnju je financijski usporilo ukidanje prava na povrat poreza kod inozemnih donacija.
Istaknuta je i sve veća posjećenost web stranice hrvatskog karmela (www.karmel.hr) koju karmelićani imaju još od 1998. godine. Budući da postoji i engleska inačica stranice, ne iznenađuje da posjetitelja ima iz čak 77 zemalja. U radu Sabora uz izviješća o aktualnostima iznesene su i neke nove ideje u pogledu pastorala duhovnosti i aktivnosti karmelskih duhovnih centara.
O. Srećko Rimac izvijestio je o početku rada prvoga studija bogoslovlja i duhovnosti u Bugarskoj, koji je u Sofiji organizirala HKP sv. oca Josipa. Zanimanje nadilazi očekivanja. Dotaknuta su i različita aktualna pitanja iz života zajednica i došlo je do izražaja nastojanje da svatko na njemu svojstven način pridonosi funkcioniranju zajednice na svim područjima, od molitveno-duhovne dimenzije preko skladnog suživota do materijalno-ekonomskog područja, kako bi se zajednički i komplementarno ostvarivao karmelski identitet zajednica.
U sklopu kulturološko-rekreativnog sadržaja organizirano je hodočašće u marijansko svetište u Vepricu. Upravitelj svetišta don Alojzije Bapčević karmelićane je srdačno primio, pogostio ih i proveo kroz svetište. Predstavio im je vrlo impresivne novoizrađene mozaike isusovca Ivana Rupnika.
U Makarskoj, u franjevačkom samostanu, domaćin karmelićanima je bio fra Miljenko Odrljin, koji je opisao povijest franjevaca u Makarskoj. Proveo ih je i kroz bogatstvo školjki u malakološkom muzeju. U samostanskoj crkvi Uznesenja Marijina protumačio je impozantni mozaik Josipa Bifela, najveći u Hrvatskoj, a vjerojatno i u ovom dijelu Europe, koji prekriva cijeli zid polukružne apside crkve.
Nakon okrjepe u samostanskoj blagovaonici, fra Frane Botica darovao je provincijalu kao znak franjevačkog bratstva i pažnje štolu iz svoje radionice.
Na završnom susretu objavljeni su rezultati vrednovanja susreta od strane sudionika. Opća ocjena je 4,48. Najvišu prosječnu ocjenu je dobio smještaj (4,88), a najnižu ocjenu vlastito zalaganje (3,75), što upućuje na veliku samokritičnost sudionika. Čak 10 od 11 ocjena su iznad 4. Sudionici su među ostalim primijetili napredak u iznošenju mišljenja i pohvalili izostavljanje formalnih izvješća u korist aktualnih pitanja.

.