Blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra
Blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra
Zadar (IKA )
Nadbiskup Puljić potaknuo vjernike na ustrajno nasljedovanje Krševanovih kreposti hrabrosti i neustrašivosti
Zadar, (IKA) – Na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra, svečano misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadru u srijedu 24. studenoga predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U slavlju su sudjelovale i gradske vlasti predvođeni gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem, osobe iz raznih područja društvenog života te brojni Zadrani. Lik toga ranokršćanskog mučenika, ubijenog za progona Dioklecijana u 4. st., nalazi se na zastavi i grbu Zadra. Svečev je blagdan ujedno i proslava Dana Grada kad se dodjeljuju priznanja zaslužnim Zadranima u raznim područjima.
Nakon mise mons. Puljić je s brojnim pojedincima iz društvenog života sudjelovao na svečanoj sjednici Grada u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar gdje je još jednom čestitao svim strukturama grada i poželio blagoslov daljnjem razvoju Zadra. Nadbiskup je istaknuo da je i sadašnje vrijeme teško poput onog iz doba Krševana te je potaknuo vjernike na ustrajno nasljedovanje Krševanovih kreposti hrabrosti i neustrašivosti. “Sv. Krševan je bio takav kršćanin. Pokoravao se svome gospodaru i poštovao izglasane zakone, ali je načinom svoga života nadvisivao zakone”, istaknuo je mons. Puljić. Car je Krševanu zanijekao pravo na vjeru želeći da i on počasti carske kumire. No, Krševan je odbio i ponuđeni položaj namjesnika u rimskoj pokrajini jer se nije želio odreći vjere u Isusa. “Krševan to nije mogao prihvatiti. Kršćanski mučenici, vitezovi Isusa Krista nisu se bojali progonstva ni smrti. Njima je svaka tuđa pokrajina bila domovina, a svaka domovina tuđina, jer su vjerovali u vječnu domovinu koja ih čeka. I dok ih preziru, osuđuju i ubijaju, oni oživljuju”, istaknuo je mons. Puljić, podsjetivši na misao Diogneta da kršćani kao građani s ostalima imaju sve zajedničko, a trpe kao tuđinci: vrijeđaju ih, a oni blagoslivlju; ponižavaju ih, a oni iskazuju čast. Kad dobro čine, kažnjavaju ih kao zločince; što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu.
Sv. Krševan bio je pravi Kristov vitez, a uz viteška imena bila su vezana i odličja za hrabrost, revnost, zasluge, milosrđe, dobročinstvo, za ljubitelje pravde, pobožnosti i vjernosti; Vatikan ima odličje za Crkvu i Papu, rekao je nadbiskup, dodavši da su i Zadrani u Krševanu prepoznali viteške odlike te su ga zbog toga i uzeli za nebeskog zaštitnika svoga grada. “Kao njegovi odani štovatelji prihvaćali su njegove ideale i pokušali ih ostvariti u životu, kulturi, javnom i privatnom radu”, istaknuo je mons. Puljić. Malo koji grad može se pohvaliti s više nebeskih zaštitnika i zagovornika kao Zadar, rekao je nadbiskup, a mnogi gradovi na Jadranu imaju zaštitnike iz razdoblja kršćanskih mučenika iz prvih stoljeća Crkve. Zadrani časte sv. Krševana od 7. st., a za zaštitnika grada odabran je nakon bitke s Venecijom u kojoj je pobijedilo zadarsko brodovlje te su to pripisali sv. Krševanu. Zadrani su u čast svog zaštitnika podigli i romaničku crkvu koju je 1175. g. posvetio zadarski nadbiskup Lampridije. Zbog dotrajalosti crkva se sad obnavlja i zato se blagdan ne slavi u svečevoj crkvi u središtu grada a predstavlja graditeljski biser romaničke umjetnosti te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeću. Do crkve se nalaze ostaci srednjovjekovnog benediktinskog samostana koji je srušen u II. svjetskom ratu, a za hrvatsku je povijest i nacionalno kulturno nasljeđe bio značajan i zbog benediktinskog skriptorija u kojem su napisani brojni dokumenti iz života mjesne Crkve ali i hrvatskih narodnih vladara.