Rijeka, (IKA) – Uz 450. obljetnicu rođenja Marka Antuna de Dominisa UNESCO je proglasio Godinu de Dominisa, a tim je povodom 19. studenoga u Gradskoj vijećnici u Rijeci održan znanstveni skup u organizaciji Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU i Povijesnog društva Rijeka. Rodom Rabljanin, svojim je svećeničkim, filozofskim i znanstvenim djelom ostavio traga u hrvatskoj i europskoj kulturi, a o njemu je na skupu je govorilo 11 izlagača koji su predstavili porijeklo, misao, biskupsku službu i povijesne okolnosti u kojima je djelovao de Dominis.
Predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš u uvodu je istaknuo zanimljivi životopis de Dominisa, koji je obilježen kontroverzama. Katolički biskup koji je želio reformirati Crkvu i bio blizak protestantima, posmrtno je proglašen krivovjercem i spaljen. Drugi vatikanski sabor i novija crkvena povijest ipak ga rehabilitiraju i iz optuženika za herezu de Dominis se počinje predstavljati kao reformator i ekumenist. Riječi pozdrava znanstvenicima uputio je i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a pismo riječkog nadbiskupa Ivana Devčića pročitao je jedan od izlagača dr. Milan Špehar. “Dosezima Drugoga vatikanskog sabora u de Dominisu prepoznajemo biskupa koji je u mnogo čemu anticipirao današnja razmišljanja”, istaknuo je nadbiskup u pismu.
Izlaganja je otvorio akademik Petar Strčić, voditelj riječkog Zavoda HAZU za povijesne i društvene znanosti, objašnjavajući porijeklo imena de Dominis. Njegovu teološku misao iznio je dr. o. Marijan Jurčević, ustvrdivši kako od nauka fundamentalne teologije nije odstupao. Zagovarao je odvajanje Crkve od državne vlasti te polemizirao oko Papina primata među biskupima. “U ono vrijeme reforma Crkve stvarno je bila potrebna. De Dominis je bio reformator, ali ne na protestantski način, premda je čak i živio u Engleskoj.”
Dr. Špehar govorio je o njegovu ekumenskom djelovanju, istaknuvši da je on bio kritičan i prema katolicima i prema protestantima. U svojim je optužbama bio oštar, što nije današnji ekumenski pristup, ali uvijek je isticao želju i važnost ujedinjenja Crkve. “Bio je kontroverzan, ali Katolička Crkva trebala bi ga rehabilitirati”, zaključio je Špehar. Njegov znanstveni i filozofski utjecaj predstavila je dr. Aleksandra Golubović. “Univerzalna humanost, demokracija, odvojenost Crkve od države, karakteristike su njegove misli. On je jedan od onih koji stoje u počecima hrvatske filozofije.” Podsjetila je i na njegova značajna dostignuća u fizici, posebno optici, koja su nadahnula Descartesa i kasnije Newtona.
“Inkvizicija ga je posmrtno osudila i oduzela sve časti i posjede. Ipak, UNESCO je posvećivanjem ove godine njemu, afirmirao njegovu misao, rad i mirotvorstvo”, zaključio je akademik Franjo Šanjek. O de Dominisu kao senjskom i splitskom biskupu govorili su mons. dr. Mile Bogović i dr. Marko Medved, a dr. Vinko Barbarić predstavio ga je kao posljednjeg upravitelja Havajskog Kraljevstva. Dr. Marijan Bradanović predstavio je palaču Dominis u Rabu, dr. Vesna Bauer Munić govorila je o povijesnim okolnostima u Hrvatskoj u njegovo doba, a Mirjana Crnić o prisutnosti de Dominisa u hrvatskim enciklopedijama i leksikonima. Njegovo najznačajnije djelo “O crkvenoj državi” predstavio je dr. Ante Maletić.