VELIKI JUBILEJ 2000. I ISTOČNE KATOLIČKE CRKVE

Dokument Kongregacije za Istočne crkve “Veliki jubilej 2000. i Istočne katoličke crkve” predstavljen je u Tiskovnom uredu Svete Stolice u četvrtak 21. listopada. Dokument su predstavili predstojnik i podtajnik Kongregacije za Istočne crkve kardinal Achille Silvestrini i mons. Claudio Gugerotti te predstojnik Ureda za kulturna dobra Crkve Papinskog vijeća za kulturu mons. Michel Berger. Kardinal Silvestrini na početku je podsjetio kako “Istočne katoličke crkve, to jest Crkve kršćanskog istoka koje dijele duhovnu baštinu sa svojom braćom iz Pravoslavnih crkava, no istodobno su u punom jedinstvu sa Svetom Stolicom, nisu imale laku prošlost”. Izložene okrutnim progonima od bezbožnih režima srednje i istočne Europe, dodao je kardinal, te oslabljene društvenom i političkom nestabilnošću na Srednjem istoku, one danas, kada su konačno zadobile slobodu, nastoje ponovno izgraditi uništene pastoralne strukture te prevladati sve nesuglasice i sporove s pravoslavnom braćom, unatoč svim poteškoćama na koje pri tome nailaze. U tom pogledu Kongregacija za Istočne crkve nastoji pružiti bolju službu i djelotvornije pomoći Svetom Ocu u njegovoj službi u prilog katoličkom Istoku. U tu svrhu Kongregacija priprema susret biskupa i redovničkih poglavara Istočnih katoličkih crkava Amerike i Oceanije koji će se održati od 7. do 12. studenoga ove godine u američkom gradu Bostonu.
Predstavljajući dokument, kardinal Silvestrini je rekao kako on ima za cilj pokazati da “Istok ima što reći o vrijednostima i načinima slavljenja Svete godine”. Dokument će također pomoći zapadnoj Crkvi da u slavljenje Jubileja uključi opće smjernice i osjetljivost koju Istok pridaje slavljenju Jubileja. Međutim, Kongregacija nije mogla ne uzeti u obzir osobitu ulogu Istočnih katoličkih crkava u proslavi Velikog jubileja. “Željela je stoga pomoći tim Crkvama u slavljenju jubileja, ne kao da bi to bio samo običaj zapadne Crkve, proširen na istočnjake, nego okrepljujući ga vlastitim sadržajima, koji već pripadaju istočnoj baštini, premda se očigledno ne odnose na posebni način na Jubilej. Riječ je o tradicionalnim promišljanjima i sredstvima prilagođenim ozračju Svete godine. Stoga i u ovom slučaju svaka Istočna crkva na sebi svojstven način živi događaje opće Crkve, također kako bi obogatila cijelu Crkvu vlastitom osobitom baštinom”, rekao je kardinal Silvestrini.
Potom je mons. Gugerotti predstavio sadržaj dokumenta. Težište prvog dijela predstavlja tvrdnja da najbolji način slavljenja jubileja za neku Crkvu predstavlja upravo liturgija. “Jubilej poput dvijetisućite, koji nas na osobit način usmjerava rođenju Gospodnjem, od kojeg kršćani računaju tijek povijesti, zahtijeva osobito vrednovanje liturgijskog vremena u kojem se slavi rođenje i prikazanje Gospodnje”, istaknuo je mons. Gugerotti. Svečana proslava liturgijskih vremena bit će povezana sa slavljenjem pojedinih sakramenata: sakramenata kršćanske inicijacije u uskrsnom bdijenju, pokore u pokorničkom vremenu svake tradicije, bolesničkog pomazanja, za neke, na Veliki četvrtak i dr.
U tekstu se ne zaboravlja napomenuti kako Veliki jubilej predstavlja i prigodu za toliko potrebni ekumenski dijalog, kako bi se ponovno stvorilo bratsko ozračje na kršćanskom Istoku, bilo katoličkome bilo pravoslavnom.
Znatna pozornost posvećena je i duhovnim smjernicama koje ističu istočni način slavljenja pokore i pomirenja, stavljajući osobit naglasak na post i isposništvo. Ne nedostaju, također, konkretnije smjernice za pastoralno djelovanje koje se povjeravaju Sinodima i pojedinim istočnim biskupima kako bi ih usvojili i obogatili različitim vidicima.
U drugom dijelu dokumenta obrađeno je “orijentalno” lice Rima, odnosno znamenja kršćanskog Istoka u Vječnom gradu. Stoga je u tom dijelu istaknuto kako nema događaja u životu Katoličke crkve koji ne može i ne smije biti obogaćen prinosom različitih tradicija koje je sačinjavaju.
Dokument u trećem dijelu donosi popis glavnih ustanova nazočnih u Rimu, povezanih s katoličkim Istokom, kao i Istočnih katoličkih crkava različitih obreda te na posljetku opis liturgijske godine prema istočnim tradicijama. Dokument se zaključuje dodatkom u kojem je donesen raspored istočnih liturgijskih slavlja u Rimu u g. 2000.

1