Zagreb, (IKA) – Kršćanska sadašnjost je 11. studenoga na 33. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber predstavila knjigu “Velika iznašašća kršćanstva” koju je priredio Rene Remond. Govoreći o knjizi, akademik Josip Bratulić primijetio je kako bi možda bilo pogodnije da naslov knjige bude “Prinos kršćanstva europskoj civilizaciji”, jer kad vidimo riječ iznašašće mislimo na tehnički pojam, ali ovo je stvarni prinos. Kratko je predstavio teme koje se obrađuju, a to su univerzalnost, osoba, žena u Evanđelju i kršćanstvu, laičnost, primat ćudorednosti, znanost i kršćanstvo, umjetnost u kršćanstvu – tijelo Boga Stvoritelja, društvena utopija, kršćani i oružani sukobi, Radosna vijest o pravima čovjeka, kršćanstvo – religija budućnosti religije, tj. ima li kršćanstvo doista u ovom postmodernom društvu načina, zadaću i mogućnosti da postane ono što jest religija, a to je veza čovjeka s Bogom i sa svim onim što religije doista jesu. Teme su obrađene na jedinstven način, a svaka tema u knjizi je izazov. Autori oslobođeni svih stega pokušali su jednako kritično razgovarati o prošlosti, sadašnjosti, a na isti način govore i o budućnosti. Akademik Bratulić istaknuo je kako je u svim tekstovima velika pozornost posvećena onome što zovemo kršćanska ljubav.
Dr. Tonči Matulić rekao je kako je povod pisanju zbornika bila proslava Velikog jubileja, 2000 godina kršćanstva i da je knjiga svojevrsna bilanca doprinosa kršćanstva nastanku i razvitku modernoga svijeta. Ovaj zbornik nije novo štivo, na izvornom francuskom jeziku objavljen je godine 1999., ove godine u izdanju KS-a u hrvatskom prijevodu dr. Stjepana Kušara, rekao je dr. Matulić, te istaknuo riječi koje je autor predgovora, ujedno priređivač i autor jednog od prinosa Rene Remond napisao. Remond se pita što se ne bi bitno dogodilo tijekom dvije tisuće godina i što ne bi bilo dijelom svijeta kakvog mi poznajemo da se oko nulte godine nije dogodio onaj događaj za koji Hegel reče da je to stožer oko kojeg se okretala sveopća povijest.
Bilo bi iluzorno očekivati od jednog zbornika iznimne vrijednosti, ali i velikih ograničenja da donese cjelovitu bilancu doprinosa kršćanstva svijetu kakvoga poznamo. Jedanaest prinosa čine jedanaest poglavlja. Pisci prinosa nisu teolozi, premda su među njima i dvojica isusovaca koji su u svojoj isusovačkoj formaciji završili i teologiju, ali su svoj profesionalni život posvetili drugim znanstvenim područjima. Pisci su stručnjaci na područjima filozofije, prirodnih znanosti, politologije, povijesti, prava, sociologije, sociologije religije, odvjetništva i umjetnosti i utoliko se zbornik otkriva kao vrhunsko interdisciplinarno djelo satkano od promišljanja vrsnih profesionalaca na različitim znanstvenim područjima, a o jednoj te istoj temi iznašašću kršćanstva, rekao je dr. Matulić.