Zagreb, (IKA) – Drugog dana susreta katoličkih novinara i međunarodnog kolokvija koji je u Zagrebu organiziralo Hrvatsko društvo katoličkih novinara u suradnji s Međunarodnom udrugom katoličkog tiska – UCIP, u subotu 6. studenoga, održano je više predavanja koja su održali istaknuti hrvatski teolozi, komunikolozi i djelatnici u katoličkim medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.
U predavanju “Izazovi Crkvi u višeetničkoj, višekulturalnoj i višereligijskoj Europi” dr. Željko Tanjić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ravnatelj Kršćanske sadašnjosti podsjetio je da je Europa, premda se gledala kao jedinstvena cjelina, uvijek bila i višeetnička i višekulturalna i višereligijska. Istaknuo je da je potrebno na principima autonomije ipak biti spreman ući u prostor oblikovanja zajedničkih vrijednosti. Danas bi Crkva, kršćansko, religijsko, trebalo postati mjesto i odrednica koji omogućuju u kontekstu pluralnog društva oblikovanje identiteta pojedinca i identiteta više osoba. U svemu tome potrebno je redefinirati što je to ljudsko, što je to političko, što je u tom kontekstu religijsko. Kršćanstvo tu može pridonijeti ako se ne zatvori u sebe, rekao je Tanjić, te pozvao novinare ali i kršćansku javnost na čitanje koncilskoga dokumenta “Gaudium et spes” gdje se za nalaze poticaji za djelovanje Crkve u svijetu.

“Novi mediji – novo (staro) novinarstvo – Kakvog novinara trebamo danas?” bila je tema izlaganja dr. Jelene Jurišić sa Studija komunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu koja je govorila o konvergenciji medija. Uvodno je usporedila podatke o korištenju medija u Hrvatskoj i pojedinim europskim zemljama, a potom i korištenju istih unutar pojedinih hrvatskih regija. Na vrlo slikovit način predstavila je organizaciju konvergirane redakcije u kojoj se nalaze redakcije sva četiri medija – televizije, radija, novina i Interneta. U tom kontekstu, takav novinar danas mora sam znati napisati tekst, načiniti fotografiju, audio- i video zapis i to sve opremiti na multimedijski način.

Predavanje “Katolički novinar – vjernik i/ili profesionalac – Zahtjevi za trajnom izobrazbom” održala je mr. Suzana Peran, glavna urednica IKA-Zagreb, i predavačica na Studiju komunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu. Vjerujem da je svatko od nas, bez obzira radi li u crkvenim, katoličkim ili svjetovnim medijima, zastao pred pitanjem kako istodobno biti i dobar katolik i dobar novinar. Mogu li se ta dva pojma pomiriti? Kako zadovoljiti zakone medija i želje glavnog urednika i vlasnika medija i nauk Crkve; kako prilagoditi evanđeosku poruku novinarskom izričaju koji ima jasna pravila i traži ono što je neobično, novo, zanimljivo, rekla je Peran, te istaknula kako je bolje govoriti o novinaru-katoliku koji može biti djelatnik i crkvenih i svjetovnih medija. Tim se nazivom, koji nekad više a nekada manje rabimo i u našemu društvu novinara, žele izreći dvije stvarnosti – da je riječ o osobi koja je i medijski profesionalac i osobi koja u svom životu i radu slijedi nauk Crkve. Osvrnula se i na važnost odgoja i osposobljavanja novinara u katoličkim i svjetovnim glasilima na etičkom planu djelovanja.
Predavanje “Razumiju li se Crkva i mediji – kako danas posredovati Radosnu vijest?” dr. Ante Mateljana s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu sudionicima skupa pročitala je Silvana Burilović. Mateljan je podsjetio kako u svijetu, ali i kod nas u odnosu Crkve i medija, postoji ako ne otvoren sukob, onda uočljivo nerazumijevanje. Na pitanje na koji se način Crkva mora i može uključiti u novi medijski prostor, kako izgrađivati i predstavljati autentičnu poruku u posve novim okolnostima trebaju odgovoriti teolozi i komunikolozi. Nepobitna je međutim hitnost poticanja obrazovanja osoba koje će u medijima djelovati u skladu sa svojim autentičnim katoličkim uvjerenjem i iskustvom. Nije riječ o stvaranju zatvorenog kruga katoličkih novinara koji će vršiti posao medijske evangelizacije, nego o tome da se uvjerenim katolicima omogući profesionalno djelovanje u svijetu medija, a osobito u medijima nadahnutim kršćanskim vrijednostima i onima kojima Crkva upravlja, upozorava dr. Mateljan, koji na kraju ističe kako su katolici, medijski djelatnici pozvani tvoriti most među Crkve i svijeta. Upravo oni mogu svojim znanjem i radom izgrađivati povjerenje te provodeći istinu u ljubavi pomagati izgradnju Kraljevstva Božjega.

U popodnevnom dijelu predstavljeno je djelovanje katoličkih glasila u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. “Kojim se temama smiju baviti katolički mediji – hrvatska katolička glasila danas” bila je tema predavanja mons. Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa Koncila. Miklenić je predstavio stanje katoličkih glasila u Hrvatskoj, te sadržaj nekoliko katoličkih glasila. Ukazao je da se katolička glasila bave temama s različitih područja života od duhovnosti, obiteljskog života, zdravlja, gospodarstva, obrazovanja itd, a svim se tim temama pristupa s načela Evanđelja i socijalnog nauka Crkve.
Mr. Božo Rustja, odgovorni urednik slovenskoga katoličkog mjesečnika Ognjišče i predstojnik Tiskovnog ureda Koparske biskupije, pokušao je odgovoriti u “Ima li u modernome društvu mjesta za katoličke medije – primjer Slovenije”. Mr. Rustja je podsjetio na crkvene dokumente o medijima, te na činjenicu da katolička glasila dolaze i tamo gdje drugi glas Crkve ne može. Katolički mediji su izuzetno važni jer čitateljima u doba moderne duhovne zbunjenosti i različite ponude novodopske duhovnosti donose jasan nauk i stav Crkve o brojnim pitanjima, rekao je Rustja, posvjedočivši koliko ljudima u životnim krizama treba dobar katolički tisak i duhovna literatura. Podsjetivši na riječi o. Lombardija, predstojnika Tiskovnog ureda Svete Stolice, da nije dobro da vjernici samo iz svjetovnih medija saznaju o nepravilnostima u Crkvi, Rustja je ustvrdio da i katolički mediji trebaju biti kritični pa i prema događanjima u Crkvi, ali njihova kritičnost nije radi kritike i razaranja zajednice, nego naprotiv iz ljubavi prema Crkvi i očuvanja zajedništva.
“Medijsko djelovanje Katoličke Crkve u Srbiji” bila je tema mons. mr. Andrije Anišića, povjerenika Hrvatskoga društva katoličkih novinara za katoličke novinare članove Društva u Srbiji, a koji je dugogodišnji urednik u katoličkom mjesečniku Zvonik iz Subotice. Mons. Anišić predstavio je katolička glasila u Srbiji koja izlaze na hrvatskome, srpskome, mađarskom, ukrajinskome i rusinskom jeziku. Posebno je istaknuo Radio Mariju Srbije koja neke frekvencije dijeli s pravoslavnim radijem, a koja je najznačajniji katolički medij u Srbiji i ima veliko značenje posebno za starije i raspršene vjernike. U katoličkim glasilima u Srbiji rade uglavnom volonteri, kojima nedostaje profesionalno medijsko znanje, ali ne nedostaje ljubavi za Crkvu i djelovanje u medijima.
“Mjesto i uloga katoličkih medija u multietničkom, višekulturalnom i višereligijskom društvu – primjer Bosne i Hercegovine” bila je tema dr. fra Ivana Šarčevića glavnog urednika sarajevskoga katoličkog mjesečnika “Svjetlo riječi”. Dr. Šarčević je govoreći o katoličkoj medijskoj stvarnosti u Bosni i Hercegovini istaknuo da bi katolička glasila, posebno ona u višeetničkoj i višereligijskoj Bosni i Hercegovini, a u skladu s evanđeoskom porukom, trebala biti mjesto susreta i dijaloga te jasne opcije za pravdu, siromašne, ugrožene, žrtve, kao što to naznačuje i socijalni nauk Crkve.
Drugi dan susreta završio je koncertom čakavskih šansona pjesnika, publicista i novinara don Antona Šuljića.