Zagreb, (IKA) – U povodu 10. obljetnice smrti dugogodišnjeg župnika zagrebačke župe sv. Marka Križevčanina Franje Juraka, u subotu 23. listopada u toj je župi organiziran znanstveni simpozij “Uloga župnika u gradu: župnik Franjo Jurak”. Uz župu sv. Marka Križevčanina na kojoj je Jurak djelovao 36 godina, suorganizatori su bili i Katedra socijalnog nauka Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK.
Otvarajući simpozij domaći župnik mr. Marijan Kušenić istaknuo je kako su to mjesto i nedovršeni pastoralni centar župe sv. Marka Križevčanina bili centar mnogih susreta, tribina, predavanja, okupljanja zajednice, formiranja animatora, ekumenskih i međureligijskih susreta i dijaloga. Simpozijem se stoga željelo osvijetliti život, pastoralni rad, ali i sačuvati živu memoriju na Franju Juraka, pokušati prikazati pastoralne mogućnosti i nemogućnosti, pastoralna ostvarenja i neostvarenja u periodu od završetka II. vatikanskog koncila do kraja devedesetih godina koje je ujedno razdoblje djelovanja i župničke službe Franje Juraka i zauzetih vjernika laika u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Mons. Stjepan Baloban uime organizatora Katedre socijalnog nauka istaknuo je znakovitost održavanja simpozija u dvorani u kojoj je kroz tolika desetljeća župnik Jurak okupljao ljude, te su se događali važni događaji za grad, nadbiskupiju, te Crkvu uopće. Prisjetio se kako je u tu župu došao za kapelana, te je istaknuo kako je župnik Jurak od njega tražio da ga oslovljava samo sa “župnik”. Stoga, s pravom u naslovu simpozija nalazimo dva puta riječ župnik. Dr. Baloban poželio je da taj dan obilježavanja 10. obljetnice smrti župnika Franje Juraka bude poticaj za traženje novoga, ljepšega i boljega u našem hrvatskom društvu o čemu je Franjo Jurak često i rado govorio i na svoj način sanjao. Možda je u nekim pitanjima i bio sanjar, ali je bio sanjar s pokrićem. Svaka njegova nova inicijativa, bila je prigoda za iskorak prema boljem i drukčijem.
Dr. Gordan Črpić ponovno je istaknuo važnost djelovanja župnika Juraka na socijalnim pitanjima što je bilo plodnu za župu, ali i Crkvu uopće. Mons. Vladimir Stanković Juraka je upoznao u sjemeništu na Šalati, a kasnije su se susretali i u pastoralnom radu kada je Jurak bio u Glini, a Stanković u Sisku. Svećenicima koji su djelovali na Baniji povezanost u tim teškim godinama mnogo je značila, rekao je Stanković, te istaknuo još neke pojedinosti suradnje.
Prvo izlaganje na simpoziju “Životni put župnika Franje Juraka” održao je vlč. Branimir Motočić, koji je župniku bio kapelan. Predavač je izlaganje podijelio u tri dijela. U prvom dijelu djetinjstvo i mladost do ređenja istaknuo je kako je i Jurak iskusio križni put, kao i druge represije komunističkog režima koji mu nije dozvolio ni održavanje mlade mise u rodnoj župi. U drugom dijelu osvrnuo se na svećeničke godine, s posebnim naglaskom na djelovanje u Glini i Maji gdje je do izražaja došla njegova briga za katehizaciju, rad s mladima, razvijanje zajedništva među svećenicima i župljanima. U tim godina ističe se i prijateljstvo s Jovicom Nikolićem te potpora pri gradnji pravoslavne crkve u Glini.
Njegovo svećeničko djelovanje, poglavito ono u Zagrebu gdje dolazi godine 1964. bilo je u ozračju II. vatikanskog koncila. Zdušno se zalagao za obnovu u duhu Koncila. Dao je svoj doprinos i početku djelovanja Kršćanske sadašnjosti, a godinu dana obnašao je i službu vicerektora Zagrebačke bogoslovije. Na zagrebačkoj župi sv. Marka Križevčanina ostao je do umirovljenja godine 1999., a preminuo je 4. kolovoza 2000., na spomen sv. Ivana Marija Vianeya.
O Franji Juraku kao župniku intelektualcu govorio je dr. Stjepan Baloban. Nije bio onaj koji je samo znatiželjno slušao o nečem novom, on je argumentirano raspravljao i to na temelju informacija koje je trajno skupljao. Bio je istinski svećenik intelektualac koji je s jedne strane iskoristio svaku mogućnost za stjecanje novoga bilo znanja, bilo informacija i nije se mirio s prosječnošću kao ni sa šutnjom, nepravdom ili mesijanskim očekivanjem da bi netko drugi mogao nešto učiniti. Bio je kritičan, ali je uvijek tražio rješenje, što je temeljna oznaka intelektualca, podsjetio je Baloban, te istaknuo kako je Jurak još kao bogoslov mnogo čitao i bilježio, što se nalazi i u njegovoj pisanoj baštini. Prateći literaturu na stranim jezicima upoznavao se s novim kretanjima u Crkvi i društvu, te je počeo to primjenjivati u svom radu. U njegovu radu posebno je došlo do izražaja zauzimanje za socijalnu tematiku koja se očitovala u pomaganju i promišljanju angažmana vjernika laika u društvu, zaključio je Baloban.
Ivica Lulić pročitao je predavanje koje je pripremio dr. Tomislav Ivančić “Duh molitve Franje Juraka”. Dr. Ivančić je ministrirao mladomisniku Juraku u Frankopanskoj. Doživljavao ga je ispunjenog snagom koja je odsijevala s njegova lica, u ruci je nosio latinski brevijar i ponekad krunicu, “gledajući njega u meni je rasla želja da budem svećenik”. Izraz molitva uvijek mu je bio socijalni moment vjere. Njegova posvemašnja karitativna predanost nije bila plod skupnih ili osobnih molitava, nego njegovo razumijevanje blaženstava iz evanđelja. O blaženstvima je uvijek bio spreman govoriti, njih je stavljao u prvi plan, iz njih živio, u njima vidio svrhu svoga života i svoje svećeničke profesije.
Fra Nikola Vukoja govorio je o “Duhu Asiza: utemeljenje u bazi”. Podsjetio je kako je župnik Jurak o 10. obljetnici događanja u Asizu u župi okupio predstavnike vjerskih zajednica koje djeluju u Zagrebu. Bio je tada jedan od rijetkih, kako kod nas tako i svijetu, koji je prihvatio želju Ivana Pavla II. koji je želio da se taj duh nastavi i dalje izgrađivati ne samo na vrhu, ne samo komemorirajući, već da taj događaj zaživi u bazi. Osjetio je, kako se prvi i pravi preokret može dogoditi u suživotu cijelog čovječanstva. Vukoja je podsjetio i na tribine koje su u tom duhu organizirane u župi. Kad čovjek razmišlja o djelovanju u župi, ne čudi da je Duh Asiza naišao na plodno tlo ovdje, između ostaloga i stoga što je i sam Jurak od godine 1955. bio član FSR-a. Prema načinu djelovanja i otvorenosti župnika Juraka prema svakome, može se s pravom reći da je ono što je Asiz u Italiji, to ova župa u doba Franje Juraka bila za naš grad, a pomalo i za hrvatsku Crkvu, rekao je Vukoja.
Mr. Kušenić predstavio je pastoralni rad župnika Juraka u župi sv. Marka Križevčanina, koji je bio nadahnut II. vatikanskim koncilom i dokumentima s područja socijalnog nauka Crkve. Sadašnji župnik pokušao je navesti samo neke od niza aktivnosti koje je župnik Jurak među prvima pokrenuo, posebno katehizaciju, liturgijski život, promicanje crkvenog tiska, Caritas, Dan zvanja, Dan pokore, Dan obitelji, Dan starijih i bolesnih, osnivanje crkvenih zborova, kulturne manifestacije i druge proslave u župnoj dvorani i dr. Poseban naglasak stavljao je na božićnu evangelizaciju obitelji, tj. tradicionalan pohod i blagoslov. Naziv “evangelizacija obitelji” za njega je bio primjereniji. Nije to bila prigoda za skupljanje novca, već susret i razgovor. U njegovu radu od početka je došla do izražaja otvorenost i prema vjernicima laicima. Formirajući Župno pastoralno vijeće, glavna misao mu je bila kako su svi odgovorni za Crkvu, tj. svi su pozvani sudjelovati u suupravljanju, ali i u suodgovornosti. Kušenić je podsjetio i na neka druga događanja koja su obilježila razdoblje djelovanja župnika Juraka, poput župskih misija i posjeta Majke Terezije i o. Ante Gabrića. Istaknuo je i neke ideje koje nažalost nisu zaživjele, poput pastorala i skrbi za udovice. Bio je pastoralac naših dana. Griješio je, ali nije posustajao, nije se omrtvio, predao. Čovjek uz Božju pomoć prolazi kroz uspjehe i neuspjehe, traži suradnike. Na prvom mjestu mu je Krist i Božje kraljevstvo, a nadahnuće pronalazi u Isusovim blaženstvima, rekao je na kraju Kušenić.
Nikola Kuzmičić i Josip Štefanec pripremili su izlaganje “Kateheze župnika Franje Juraka”. U izlaganju isprepletenom svjedočenjem predstavili su više vidova, karakteristika Jurakova katehetskog djelovanja – važnost molitve u župnikovu životu, povjerenje u suradnike – prepoznavao je mogućnosti, i u nikome nije vidio ni laike, žene, ni srednjoškolce, već osobe koje mogu i hoće. Bio je otvoren suradnji i pozivu drugih, kao i prema novome, pa tako i prema različitim tehničkim pomagalima kao sredstvima za naviještanje evanđelja, bio to grafoskop, računalo, ili pak električna gitara. Kao posljednju karakteristiku istaknuli su korištenje trenutka. Župnikovo katehetsko djelovanje nije se svelo samo na katehetske susrete. Veoma upečatljiva bila su njegova popratna tumačenja kod podjele sakramenata, impresivni su njegovi uvodi u obrede Vazmenog trodnevlja, prilika je bila i godišnji pohod obitelji. Zalagao se za prisutnost katoličke literature i tiska u obiteljima.
Posljednje izlaganje “Socijalno djelovanje i Caritas” predstavio je Gordan Črpić, a pripremio ga je zajedno s Krešimirom Severom. Za njega je bitno socijalno djelovanje, socijalne kateheze, odgoj za osjetljivost za socijalno pitanje, osjećaj za vrijednost rada, potreba sindikata da zaštiti radnika, razvoj Caritasa koji na neki način počinje u ovoj župi, pomoć za prognanike i izbjeglice. Jedan njegov projekt koji još nije ostvaren, je palijativna skrb. Želio je da se otvori dom za umiruće. Njegovo djelovanje je pobuda i nadahnuće da se socijalno djelovanje utemeljuje u bazi, a to je nemoguće bez dobrog poznavanja teologije, zaključio je Črpić.
U povodu obilježavanja 10. obljetnice smrti župnika Franje Juraka u župi sv. Marka Križevčanina održan je i okrugli stol “Život i djelovanje župnika Franje Juraka”, na kojem su svjedočili mnogi koji su sa župnikom surađivali na raznim područjima. Između ostalih vlč. Mario Kokić iz Sarajeva nizom primjera podsjetio je na potporu koju je župnik pružao studentima i svećenicima koji su u Zagreb dolazili iz Bosne i Hercegovine, a naveo je i primjer Jurakove pomoći muslimanskom profesoru iz Sarajeva da nastavi obrazovanje. Predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić osvrnuo se na mnogobrojne inicijative na području međureligijskog dijaloga koje je potaknuo i u kojima je sudjelovao župnik Jurak. Protojerej stavrofor o. Marinko Juretić posebno je istaknuo Jurakovu potporu u tijeku njegova župnikovanja u Glini, kada se zalagao za gradnju srušene pravoslavne crkve. U svakome je čovjeku gledao lik i sliku Božju, djecu Božju. Njegova plemenitost nas je plijenila, rekao je Juretić, te istaknuo kako od Juraka mladi župnici imaju mnogo naučiti. Vlč. Ivica Berdik predstavio je kapelane, njih trinaest, koji su od godine 1969. djelovali u župi sv. Marka Križevčanina, te predložio da se pokrene postupak za beatifikaciju župnika Juraka. O odnosu župnika Juraka prema studentima i bogoslovima koji su našli krov nad glavom i druge oblike potpore govorio je Silvio Milin. Bosiljka Bačura govorila je o potpori koju je župnik dao u brizi za nerođene, te pri formiranju i početku djelovanja Centra “Djetešce na sunašce”. Vesna Vrbanović Jančić govorila je o Jurakovu odnosu prema mladima, a Mladenko Spahija osvrnuo se na Jurakovu kulturnu djelatnost, istaknuvši kako je on kulturu smatrao sastavnim dijelom pastoralnog rada. U tom vidu su organizirane tribine, ali i druga događanja. Mario Cvitanović govorio je o početku zbora mladih Quo Vadis, a zaručnim tečajevima po modelu Franje Juraka, tj. rad u malim skupinama, predstavio je Krešo Stilinović. Svi koji su poznavali, surađivali ili na bilo način bili dotaknuti dobrotom župnika Franje Juraka pozvani su da svoje svjedočenje dostave na elektroničku adresu: censoc@zg.t-com.hr.
Koncelebrirano misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Marka Križevčanina predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji se osvrnuo na životni put župnika Juraka od rodnog Zlatara, preko križnog puta, potom školovanja u Zagrebu, službovanja na Baniji, do zagrebačke Selske ceste. Istaknuo je kako je župnik Jurak bio čovjek duboke vjere i radikalnoga svećeničkog djelovanja, čovjek koji je s jedne strane imao pred sobom Boga i s druge strane čovjeka. Vjerovao je da se čovjek može promijeniti na bolje. Bio je čovjek velikoga srca, rekao je kardinal, te istaknuo kako svatko od nas ima svojih granica. I on nije mogao ostvariti sve svoje želje. Koji puta nije bilo moguće ustrajati na započetim inicijativama, jer su novi izazovi usmjeravali djelovanje na druga područja. Međutim, danas sa zahvalnošću Bogu uzdižemo svoju riječ hvale za župnika, za svećenika Franju Juraka koji je ovdje djelovao i svjedočio ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku. Ova obljetnica neka bude svima nama i poziv i izazov da ono veliko i lijepo što smo vidjeli kod župnika Juraka i mi u svom životu nastojimo ostvarivati, zaključio je kardinal.
U zahvali sudionicima na kraju mise, župnik Kušenić istaknuo je kako je u tijeku inicijativa za imenovanje šetališta Franje Juraka u blizini crkve. Misno slavlje pjevanjem su uveličali župni zbor uz pratnju orgulja i puhačkog orkestra, zbor mladih “Laudes”, dječji zbor i VIS “Quo Vadis”.