Split, (IKA) – Svečanim euharistijskim slavljem koje je 24. listopada u katedrali Sv. Dujma u Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić završena je trodnevna međunarodna konferencija Hrvatske Paneuropske unije na temu “Europska ideja socijalne pravednosti – Hrvatska i Europska unija”. Konferencija, na kojoj je sudjelovalo oko 120 sudionika, organizirana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Vlade RH, a u suorganizaciji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. Pozdravivši nazočne i organizatore konferencije, nadbiskup je kazao: “Molit ćemo danas da Gospodin Isus Krist, koji je temelj europske kulture i civilizacije, bude trajno nadahnuće za veću socijalnu pravdu. Dopustimo Kristu da njegov identitet postane inspiracija za bolju solidarnost – u našem društvu, u Europskoj uniji, i na kraju – u cijelom svijetu. Danas slavimo nedjelju misija. Uz naše molitve i ponude mi ćemo biti u blizini sve naše braće i sestara u ovom nepravednom, podijeljenom i otuđenom svijetu”. U propovijedi je nadbiskup Barišić protumačio evanđeoski tekst koji govori o farizeju i cariniku koji su se došli pomoliti u hram. Farizej je arogantan, egoističan, umišljen u svojoj duhovnosti. Toliko je uvjeren u svoju lojalnost, da u njemu nema mjesta ni za Boga ni čovjeka. Ipak, carinik je prezren, nevoljen zbog režima. Njegov “životni stil”, tj. profiterstvo i nepoštenje napravilo ga je toliko omraženim da samo Bog može ispuniti prazninu njegova srca i duše. Carinik je sada “slučaj” Božji! Iz tog razloga kaže: “Bože, budi milostiv meni grešniku!” I carinik odlazi kući opravdan i obraćen. Narcisoidan stav odbija Boga i bližnjega. Neke činjenice, nastavio je nadbiskup, jasne su u ovom slučaju. Ne može se upućivati molitva Bogu, a prezirati druge ljude. Ne može se pohvaliti Boga, a istodobno biti nepravedan prema braći i sestrama. Ne možemo suditi ostale zbog svoje “dobrohotnosti”. Govor o farizeju i cariniku je govor o svakom od nas, jer obje ove mogućnosti su moguće u našim odnosima s Bogom ili bližnjim. “U prilog ovome možemo vidjeti da ima toliko bezakonja, nepravde i nasilja u našem svijetu. Ono je prisutno u našem društvu i to je razmatrano na međunarodnoj konferenciji Paneuropske unije, ovdje u Splitu. Drago mi je da Europska unija nije vezana za buduće kandidate za članstvo u Europskoj uniji kao farizej prema cariniku u današnjem Evanđelju. Možemo vidjeti da Europska unija želi pomoći drugim kandidatima na zakonodavnom, gospodarskom i moralnom polju (…) Stoga, neka nas Gospodin Isus Krist, koji liječi naše odnose, osposobi za bolju pravednost u društvu naše domovine Hrvatske i cijele Europe, odnosno cijeloga svijeta”, poručio je splitsko-makarski nadbiskup. Nakon mise, koju je svojim pjevanjem uzveličao Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem mo. Šime Marovića, nadbiskup Barišić upriličio je u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, svečani prijem za sudionike međunarodne konferencije Paneuropske unije.
Skup su, u petak 22. listopada u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, otvorili Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske PEU, prorektor Šimun Anđelinović, zamjenik gradonačelnika Jure Šundov, zamjenik župana Luka Brčić, izaslanik nadbiskupa pastoralni vikar mons. Drago Šimundža te predsjednik Međunarodne PEU Alain Terrenoire, koji je prvi put u Splitu. Pozdravili su prisutne te govorili o temi skupa socijalnoj pravdi te borbi protiv siromaštva i socijalne isključivosti. U Panelu I, prvi s izlaganjem započeo je Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije, koji se osvrnuo na četiri tranzicije kroz koje je prošla Hrvatska u posljednjih 20 godina. Prva je bila tranzicija u pluralističko društvo, druga iz mira u rat pa u mir, treća u nezavisnu državu, četvrta u tržišno gospodarstvo, a peta nas čeka u integraciji u modernu Europu. Govorio je i o poglavljima koje će Hrvatska zatvoriti u narednim mjesecima te kako će hrvatski postati 24. jezik Europske unije. Anna Zaborska, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknula je da je socijalna pravednost rođena na europskom tlu te da je dar civilizacije. Socijalna pravda očituje se u dignitetu čovjekova života. Siromaštvo znači povredu ljudskih prava i zbog toga je važno da se prije svake političke odluke postavi pitanje “kako se to odražava na naše najugroženije građane?” Nema socijalne pravde bez brige o siromašnima, a političari imaju odgovornost da očuvaju koncept slobode i pravde, rekla je, dodavši da milijarde eura izlaze iz zemalja kroz korupciju, a moglo bi se preraspodijeliti siromašnima. Svaki je čovjek Božje dijete, i moramo stvoriti uvjete da svi budemo građani Europe, koja je dom socijalne pravde, zaključila je Zaborska. Andrej Rachten istaknuo je značaj naobrazbe i digitalne pismenosti te dostupnosti komunikacijske tehnologije za sve. Nema dobre gospodarske politike ako nije socijalna politika, kaže, te dodaje da kriza koja nas je zahvatila nije samo financijska, nego je kriza morala i vrednota. Iznio je zabrinjavajuće podatke o siromaštvu: 79 milijuna ljudi u Europi živi ispod praga siromaštva, što je 16 posto europske populacije. Svaki deseti živi u kućanstvu bez prihoda, a za osam posto niti posao nije dovoljan da iziđu iz siromaštva. EU je stvorena da oživotvori ideal socijalne pravde, zaključio je Rachten. Prof. Luka Tomašević govorio je o kršćanskoj ideji socijalne pravde, koja proizlazi iz dostojanstva čovjeka i njegove ljudskosti, a država mora biti garancija pravednosti. Istaknuo je i značaj služenja, pomaganja drugima, žrtvovanja za druge i solidarnosti. Marko Trogrlić, dekan FFST-a, govorio je o Mihovilu Pavlinoviću, a akademik Nenad Cambi o Dioklecijanu i političkim prilikama tog vremena. Uslijedio je prijem gradonačelnika u Vili Dalmaciji. Drugoga dana, u subotu 23. listopada, na programu Panel II. izlaganja su imali Christian d’Andlau-Hombourg, Mislav Ježić, Stephan Baier, Andre Poulin, Nevenka Nekić, Andrej Lepavcov, Franjo Topić, Frano Matusić, Vladimir Šeks, Paul Vandoren i Bernd Posselt. U poslijepodnevnim satima sudionici su razgledali spomenike antičke Salone te bogatstvo kulturne i duhovne baštine grada Trogira, gdje je ih je primio trogirski gradonačelnik.