Zagreb, (IKA) – U nastavku znanstvenog simpozija u povodu 10. obljetnice smrti župnika Franje Juraka, koji je u subotu 23. listopada održan u zagrebačkoj župi sv. Marka Križevčanina, fra Nikola Vukoja govorio je o temi “Duh Asiza: utemeljenje u bazi”. Podsjetio je na događaj od prije četrnaest godina, kada je župnik Jurak o 10. obljetnici događanja u Asizu, u župi okupio predstavnike vjerskih zajednica koje djeluju u Zagrebu. Bio je jedan od rijetkih, kako kod nas tako i svijetu, koji je prihvatio želju Ivana Pavla II. koji je želio da se taj duh nastavi i dalje izgrađivati ne samo na vrhu, ne samo komemorirajući, već da taj događaj zaživi u bazi. Osjetio je, kako se prvi i pravi preokret može dogoditi u suživotu cijelog čovječanstva. Vukoja je podsjetio i na tribine koje su u tom duhu organizirane u župi. Kad čovjek razmišlja o djelovanju u župi, ne čudi da je Duh Asiza naišao na plodno tlo ovdje, između ostaloga i stoga što je i sam Jurak od godine 1955. bio član FSR-a. Prema načinu djelovanja i otvorenosti župnika Juraka prema svakome, može se s pravom reći da je ono što je Asiz u Italiji, to ova župa u doba Franje Juraka bila za naš grad, a pomalo i za hrvatsku Crkvu, rekao je Vukoja.

Sadašnji župnik mr. Marijan Kušenić predstavio je pastoralni rad župnika Franje Juraka u župi sv. Marka Križevčanina. Istaknuo je kako je to djelovanje bilo nadahnuto II. vatikanskim koncilom i dokumentima s područja socijalnog nauka Crkve. Briga za siromašne u župi važan je segment rada župnika pastoralca, župnika pastoraliste Juraka, rekao je Kušenić, te pokušao pobrojati same neke od niza aktivnosti koje je župnik Jurak među prvima pokrenuo. Od aktivnosti posebno je istaknuo katehizaciju, liturgijski život, promicanje crkvenog tiska, Caritas, Dan zvanja, Dan pokore, Dan obitelji, Dan starijih i bolesnih, osnivanje crkvenih zborova, kulturne manifestacije i druge proslave u župnoj dvorani i dr. Poseban naglasak stavljao je na božićnu evangelizaciju obitelji, tj. tradicionalan pohod i blagoslov. Naziv “evangelizacija obitelji” za njega je bio primjereniji. Nije to bila prigoda za skupljanje novca, već susret i razgovor. U njegovu radu od početka je došla do izražaja otvorenost i prema vjernicima laicima. Formirajući Župno pastoralno vijeće, glavna misao mu je bila kako su svi odgovorni za Crkvu, tj. svi su pozvani sudjelovati u suupravljanju, ali i u suodgovornosti. Kušenić je podsjetio i na neka druga događanja koja su obilježila razdoblje djelovanja župnika Juraka, poput župskih misija i posjeta Majke Terezije i o. Ante Gabrića. Istaknuo je i neke ideje koje nažalost nisu zaživjele, poput pastorala i skrbi za udovice. Bio je pastoralac naših dana. Griješio je, ali nije posustajao, nije se omrtvio, predao. Čovjek uz Božju pomoć prolazi kroz uspjehe i neuspjehe, traži suradnike. Na prvom mjestu mu je Krist i Božje kraljevstvo, a nadahnuće pronalazi u Isusovim blaženstvima, rekao je na kraju Kušenić.

Nikola Kuzmičić i Josip Štefanec pripremili su izlaganje “Kateheze župnika Franje Juraka”. Predstavljajući izlaganje, Kuzmičić je istaknuo kako je to zapravo svjedočanstvo onome što su proživjeli s župnikom Jurakom, jer župnik nije svetac u stereotipnom smislu riječi, već je župnik primjer i poticaj. Stoga je u izlaganju isprepletenom svjedočenjem predstavljeno više vidova, karakteristika Jurakova katehetskog djelovanja. Na prvom mjestu istaknuli su važnost molitve u župnikovu životu, za koju je uz sve aktivnosti nalazio vrijeme. Kao drugo iskustvo istaknuli su povjerenje u suradnike. Prepoznavao je mogućnosti, i u nikome nije vidio ni laike, žene, ni srednjoškolce, već osobe koje mogu i hoće. No, osobe nije ostavio da se same snalaze, već je pratio njihov rad. Također se pokazao i kao osoba koja ne samo da zna izabrati i angažirati suradnike, već je i sam bio otvoren suradnji i pozivu drugih. Istaknuli su i otvorenost prema novome, pa tako i prema različitim tehničkim pomagalima kao sredstava za naviještanje evanđelja, bio to grafoskop, računalo, ili pak električna gitara. Poticaj je to da živimo u svom prostoru i vremenu. Kateheza nije sama sebi svrha, već je ona u službi čovjeka, kateheza pomaže da čovjek postane zrela osoba i opredijeljen vjernik. Kao posljednju karakteristiku istaknuo je korištenje trenutka. Župnikovo katehetsko djelovanje nije se svelo samo na katehetske susrete. Veoma upečatljiva bila su njegova popratna tumačenja kod podjele sakramenata, impresivni su njegovi uvodi u obrede Vazmenog trodnevlja, prilika je bila i godišnji pohod obitelji. Zalagao se za prisutnost katoličke literature i tiska u obiteljima, rekao je na kraju Kuzmičić.

Posljednje izlaganje “Socijalno djelovanje i Caritas” predstavio je Gordan Črpić, a pripremio ga je zajedno s Krešimirom Severom. Podsjetio je na događaj koji je župnika Juraka potaknuo za socijalno djelovanje. Naime, u njegovoj obitelji uginula je krava, te su došli župnika moliti za pomoć, jer se mali Franjo spremao u sjemenište. No, župnik je rekao kako će se on moliti za njega. Kako se on zavjetovao, ukoliko postane svećenik, nikoga neće otpustiti praznih ruku a onda će Bogu zahvaliti jer je imao milost darivati potrebnika i za njega se pomoliti. To su trenuci koji su određujući u životu Franje Juraka, koji pomažu razumjeti njegovo opredjeljenje, i kako je umro bez ičega. Za njega je bitno socijalno djelovanje, socijalne kateheze, odgoj za osjetljivost za socijalno pitanje, osjećaj za vrijednost rada, potreba sindikata da zaštiti radnika, razvoj Caritasa koji na neki način počinje u ovoj župi, pomoć za prognanike i izbjeglice. Jedan njegov projekt koji još nije ostvaren, je palijativna skrb. Želio je da se otvori dom za umiruće. Njegovo djelovanje je pobuda i nadahnuće da se socijalno djelovanje utemeljuje u bazi, a to je nemoguće bez dobrog poznavanja teologije, zaključio je Črpić.