Split, (IKA) – Treća sjednica znanstvenog skupa koji je u Splitu na temu “Fra Šimun Milinović (1835.-1910.) barski nadbiskup: povijesne okolnosti i djelo o stotoj obljetnici smrti” organizirala Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja sa suorganizatorima Franjevačkom klasičnom gimnazijom u Sinju, Franjevačkim samostanom sv. Frane u Imotskom, župom Duha Svetoga u Lovreću, Općinom Lovreć i Društvom Lovrećana u Zagrebu, u subotu 23. listopada u Pinakoteci franjevačkog samostana Gospe od zdravlja u Splitu, započela je predavanjem prof. dr. Slavka Kovačića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu “Apostolska vizitacija barske Crkve 1579. godine”. Predavač je istaknuo kako je apostolski (papinski) pohoditelj dalmatinskih biskupija Augustin Valier, veronski biskup, boravio između 5. i 17. ožujka u Kotoru i Budvi. Odatle je brzo uspio uspostaviti vezu sa svećenstvom Barske nadbiskupije. K njemu je, dok se je nalazio u Budvi, stigao arhiđakon barskoga prvostolnog kaptola Blaž Baptalea te mu predao pismo barskog svećenstva. Valier je iz razgovora s Baptaleom shvatio da bi svojim dolaskom izazvao bijes turskih dužnosnika pa je njega imenovao delegiranim vizitatorom Barske nadbiskupije i albanskih biskupija Lješke i Sapatske s obvezom da po mogućnosti pohodi sve tamošnje župe, crkve, svećenike i bratovštine, u njegovo ime odredi što je potrebno ispraviti i poboljšati te ga potom o zatečenom stanju i svojim odlukama pismeno izvijesti.
“Iz Baptalejina se izvješća jasno razabire stanje Katoličke Crkve u Baru i u župama Barske nadbiskupije osam godina nakon pada pod tursku vlast. Ona je tijekom tih godina bila izložena nemilim nasiljima, bila teško ranjena i oslabljena, ali ne i oborena”. Kovačić je zatim istaknuo kako je njezin nadbiskup Bruni zarobljen prigodom zauzeća njegova biskupskoga grada te iste godine 1571., pogubljen kao veslač na turskoj galiji u tijeku bitke kod Lepanta. Nasljednika je dobio tek 1579., baš u doba vizitacije, ali se za to u Baru još nije znalo pa je nadbiskupijom i dalje upravljao spomenuti arhiđakon. “Vizitacija je zaključena svečano u katedrali 14. lipnja 1579. U zaključnom govoru delegirani je pohoditelj pozvao svećenike i katolički puk na međusobnu ljubav, praštanje i slogu”.
U poslijepodnevnom dijelu rada – četvrtoj sjednici, prof. Ivan Bekavac Basić iz Zagreba govorio je o suradnji fra Šimuna Milinovića u časopisima Banske Hrvatske (Tragom očuvanih Milinovićevih pisama Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Franji Markoviću i Augustu Šenoi). Prof. emer. dr. Ivan Petričević iz Baške Vode govorio je o fra Šimunu Milinoviću i spašavanju natpisa na imotskim stećcima. Prof. fra Nedjeljko Jukić s Franjevačke klasične gimnazije u Sinju govorio je na temu “Doprinos fra Šimuna Milinovića poznavanju hrvatskoga biljnog nazivlja”. Posljednji govornik na dvodnevnom skupu bio je prof. Hrvatin Gabrijel Jurišić iz Sinja, koji je govorio na temu “Autorska i predmetna bibliografija fra Šimuna Milinovića” “Fra Šimun Milinović najviše je svojih djela objavio dok je bio profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. O njemu se dosta pisalo kad je postao barskim nadbiskupom i kad je preminuo”. Jurišić je zatim dodao kako je iz Milinovićeve autorske bibliografije jasno vidi da se bavio svojom strukom (poviješću), koju je studirao i diplomirao na Sveučilištu u Beču. “Predmetna je j bibliografija većim dijelom prigodničarska, tj. kad je bio imenovan nadbiskupom i kad je preminuo”.
Nakon završnog dijela simpozija o barskom nadbiskupu fra Šimunu Milinoviću. nazočnima se obratio predsjednik organizacijskog odbora fra Nediljko Jukić, koji je zahvalio predavačima i sudionicima znanstvenog skupa na iscrpnim i visoko stručnim predavanjima, te obećao kako će u dogledno vrijeme biti objavljen i Zbornik radova s toga znanstvenog skupa.