NEDJELJA DAN GOSPODNJI

Na zamolbu Vijeća za obitelj Hrvatske biskupske konferencije tiskana je u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral HBK knjiga “Nedjelja Dan Gospodnji”. Knjiga se može naručiti na adresu izdavača: Trg sv. Frane 1, Zadar.

Sekulariziranom čovjeku današnjice vrijeme uglavnom znači novac, a ono malo slobodnog vremena kojeg ima najčešće provodi bezsadržajno u “zabavi” i dokolici, “umoran od odmora”. U industrijaliziranom i urbaniziranom društvu, i nedjelja, Dan Gospodnji, izgubila je svoju duhovnu i kulturnu dimenziju. Suočeni sa problemom desakralizacije nedjelje nekolicina naših stručnjaka proučila je u ime Vijeća za obitelj Hrvatske biskupske konferencije značenje kršćanske nedjelje. Kao plod njihova rada izašla je u izdanju Hrvatskog Instituta za liturgijski pastoral publikacija o nedjelji “Nedjelja Dan Gospodnji”. Na samom početku knjižice čitamo poruku hrvatskih biskupa u kojoj ističu značenje nedjelje kao dana kršćanske radosti, izražavajući pri tom aktualnost slavljenja Dana Gospodnjeg u našim novonastalim prilikama. U prvom od tri priloga što nadalje slijede, saznajemo o biblijskim temeljima slavljenja liturgije Dana Gospodnjeg, “prvog dana tjedna, dana uskrsnuća Gospodnjeg”. Drugi prilog pokazuje utjecaj Dana Gospodnjeg na duhovni identitet pokrštenih Hrvata. Nedjeljno slavlje uskrsnuća Gospodinova bilo je “duhovno sidrište i duhovno središte” Hrvata katolika, piše jedan od autora. Budući da nedjelja za većinu naših obitelji danas nema više takvo duhovno značenje i životnost, knjižica donosi sociološku analizu aktualne stvarnosti, obrazlažući neke razloge zbog kojih je nedjelja izgubila svoj prvotni značaj, postavši za mnoge “običan dan” u tjednu. O važnosti nedjeljne mise u životu pojedinca, župne zajednice i svega Božjeg naroda, čitamo u posljednjem prilogu.” “Vrijeme ideološkog komunizma kao i navala zapadnjačkog sekularizma učinilo je da se u ovom našem stoljeću dogodio teški raskid između vjere i svakidašnjeg života. Papa Ivan Pavao II nazvao je to stanje “dramom našega stoljeća”. Potrebno je stoga ukazivati na važnost sklada između “svetog” i “profanog”, “vjerničkog” i “građanskog” “, riječi su biskupa dubrovačkog Želimira Puljića u predgovoru publikacije. Korak dalje u postizanju tog sklada zasigurno čini i ova knjižica koja svojim sadržajem poziva vjernike da nedjelju žive kao “prvi dan” kršćana, kao “dan Gospodnjega uskrsnuća”, kao dan kršćanske ljubavi i kao tjedni blagdan počinka.

U povodu objavljivanja “Smjernica za provođenje Papinih sarajevskih poruka katoličkoj zajednici u Bosni i Hercegovini”

“BOŽJA ZORA VEĆ JE MEĐU NAMA”

Službeno glasilo biskupija metropolije Vrhbosanske “Vrhbosna” objavilo je 26. listopada 1997. “Smjernice za provođenje Papinih sarajevskih poruka katoličkoj zajednici u Bosni i Hercegovini”. Dokument u kojem se bosansko hercegovačkih biskupi odlučno odazivaju Papinom pozivu upućenom u tijeku pohoda Sarajevu u travnju ove godine naslovljen je “Božja zora već je među nama”. Ovdje donosimo sažeti prikaz tog dokumenta.

“Pastirski pohod pape Ivana Pavla II. Crkvi u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini, 12. i 13. travnja 1997, bio je istinski kairos, pogodan, Bogomdani trenutak za našu domovinsku Crkvu. U svjetlu Papinih poruka i poziva izrečenih tom prigodom u njegovim govorima i propovijedima želimo s pomoću Duha Svetoga prepoznati znakove vremena i posvijesti razloge nade koji nas upućuju da nam sviće ‘Božja zora'”, kaže se na početku dokumenta. Istaknuvši kako Papine poruke imaju trajnu vrijednost te “traže da ih uvijek iznova slušamo i o njima razmišljamo kao o svojevrsnoj oporuci koju nam je ostavio na savjet i srce”, biskupi u nekoliko točaka tumače značaj i važnost poruka što ih Sveti Otac uputio biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama te bogoslovima i sjemeništarcima.

Poruke biskupima
Papa je u svojim govorima istaknuo dvije misli na koje bi biskupi trebali obratiti posebnu pozornost: revnost i vjernost u očuvanju zajedništva s rimskim biskupom, biskupima cijeloga svijeta, a “navlastito s biskupima iz Hrvatske” te izgradnja pravedna mira.
Prestankom rata valja raditi na izgradnji pravedna mira, a prva zadaća biskupa jest liječenje srdaca onih koji pate, ali i onih koji mrze, kao i pronošenje kulture mira među svim ljudima. Papa također podsjeća biskupe da moraju znati čitati darove u svojim zajednicama i vjernicima. Zbog toga će biskupi vrednovati snage svakog pojedinca “kako bi nova evangelizacija napredovala obnovljenim poletom”. No, Papa je biskupe pozvao i da dižu proročki glas i da ukazuju na nasilja, da raskrinkavaju nepravde, da nazivaju zlo pravim imenom i da svim zakonitim sredstvima brane povjerene im zajednice. Kao glavno djelo biskupa Papa je istaknuo neumorno posvećivanje “molitvi i posluživanju riječi” kako bi mogli pružiti nadu i utjehu narodima u Bosni i Hercegovini”. Crkva u Bosni i Hercegovini, podsjećaju također članovi BK BiH, koliko god siromašna bila ne smije zaboraviti i siromahe koji kucaju na njezina vrata, pa će biskupi i o njima posebno skrbiti.

Poruke svećenicima, redovnicima i redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima te vjernicima
“Papa se uistinu očinski obraća našim svećenicima preporučujući im da će i ubuduće, čak i uz cijenu velikih žrtava ostanu s povjerenim im stadom i budu nositelji nade i jasni svjedoci Kristova mira” ujedno ih potičući da “čuvaju svoj svećenički identitet… u svakoj nevolji neoborivi, a u ljudskoj i svećeničkoj velikodušnosti nenadmašivi”, podsjećaju članovi BK BiH.
Redovnike i redovnice, te bogoslove i sjemeništarce Papa je pozvao da budu odlučni u osudi svakog oblika nesnošljivosti i progona što svoje korijene imaju u ideologijama koje gaze osobu i njezino nepovredivo dostojanstvo. Obraćajući se napose franjevcima u Bosni i Hercegovini Sveti im je Otac, podsjećaju biskupi, odao priznanje za veliki trud koji su “tijekom minulih stoljeća uložili u širenje i očuvanje kršćanske vjere u Bosni i Hercegovini” poručivši im također da svoje velikodušno služenje u Crkvi očituju i u sadašnjem vremenu “izbjegavajući prepirke”, “ne sudeći druge”, “djelujući miroljubivo u poniznosti i skromnosti”. U nastavku predstavljanja Papinih poruka, biskupi podsjećaju na svojevrsni “za sve obvezujući duhovno-pastoralni program” koji je Sveti Otac predstavio u tijeku svog posjeta Sarajevu. Dvije su glavne odrednice tog programa: veliki ispit savjesti “ne samo što se tiče vlastite krivnje nego i snage koju je svatko spreman uložiti u izgradnju mira” te odlučno zalaganje za pomirenje i mir i to kao “služitelja Božje ljubavi i “kao braća i sestre svih”.
Središnja i najvažnija poruka Svetog Oca vjernicima i svima stanovnicima Bosne i Hercegovine, nastavlja poslanica, jest bodrenje i utjeha. Papina poruka koja sve poziva na mir u pravednosti, praštanju i ljubavi, ne bi smjela ostati ne uvažena ni od jednoga iole konstruktivnog čovjeka, a pogotovo ne od kršćanina…”
Bosanskohercegovački biskupi, kako navode u poslanici, smatraju svojom dužnošću odazvati se tom Papinu pozivu i spasonosnim poticajima Duha Svetoga. Posebno će se zalagati za izgradnju i učvršćivanje crkvenog jedinstva, praštanje, međusobno pomirenje i pomirenje s drugima oko sebe, veće poštovanje Božje časti i Božjih zakona, zaštitu prava, sloboda i dostojanstva svakog čovjeka.
Poslanicu u povodu Papina dana potpisali su kardinal Vinko Puljić i biskupi Franjo Komarica, Ratko Perić i Pero Sudar.

3

3